Povodom 35. sjednice Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, koja je zakazana za 23. decembra i na kojoj je predviđeno razmatranje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju - skraćeni postupak - oglasio se menadžment Univerziteta u Zenici.
S obzirom na to da se tekst Prijedloga zakona našao pred zastupnicima u Skupštini bez ikakvih konsultacija sa Senatom i menadžmentom Univerziteta, te s obzirom da odredbe Prijedloga Zakona direktno urušavaju autonomiju Univerziteta u Zenici, Menadžmenta Univerziteta u Zenici je uputio saopćenje u kojem se navodi:
Izmjene i dopune
"U proceduru Skupštine ZDK su upućene izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju ZDK na koje se odnosi naše saopćenje.
Naime, predviđene izmjene i dopune Zakona su potpuno u suprotnosti sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH kao i presudama Ustavnog suda (U - 22/18, U- 10/21 i U- 9/22) koje nedvojbeno insistiraju na poštivanju autonomije Univerziteta i akademskih sloboda.
Ne ulazeći u sadržaj koji je donosiocima zakona poznat, konstatujemo da se ovakvim zakonskim odredbama svjesno krše odluke Ustavnog suda BiH i da se kod donošenja istog trebaju imati u vidu i pravne posljedice kao i krivična odgovornost.
Predlagač Zakona naime ne traži sistemska rješenja već individualna kako bi udovoljio zahjevima pojedinaca.
Ide se tako daleko da vlast kroz zakonske izmjene sebi daje za pravo da postavlja i smjenjuje rektora i da odlučuje o tome ko treba dobiti akademska zvanja.
Tako zakon sadrži odredbe kojim propisuju da Upravni odbor koji se sastoji od 4 člana ispred Vlade i 3 ispred Univerziteta može razriješiti rektora kojeg bira Senat, Upravni odbor odlučuje o izboru u akademska zvanja, dekan medicinskog fakulteta može biti osoba koja je u radnom odnosu 20% na Univerzitetu, utvrđuje se drugačiji sastav naučno-nastavnog vijeća (NNV) od postojećeg na način da se upravo onima koji su pisali Zakon omogući potpuna kontrola nad NNV, itd.
Obaveza davanja saglasnosti
Ustavni sud BiH je u svojim odlukama između ostalog istakao da rektora i prorektora javnog univerziteta bira Senat i da čak obaveza davanja saglasnosti javne vlasti na imenovanje rektora ili prorektora predstavlja miješanje u institucionalnu autonomiju univerziteta što je suprotno odredbama člana 18. Okvirnog zakona kao i stavovima Ustavnog suda (U-22/18 i U-10//21).
Također je propisana obaveza da se kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja moraju uskladiti sa Okvirnim zakonom i da sve suprotno predstavlja povredu odredaba član 1/2 Ustava BiH kojom se propisuje vladavina prava koja, između ostalog, zahtijeva poštivanje hijerarhije pravnih akata i njihovu međusobnu usklađenost.
Univerzitet u Zenici kao jedina ustanova na koju se ovaj Zakon odnosi nije konsultovan, a inicijativa Senata da se osobe koje je Senat imenovao uključe u proceduru donošenja izmjena i dopuna zakona je ignorisana.
Pravno nasilje
Prema nezvaničnim informacijama, po privatnim vezama su u izradu zakonskih rješenja bili uključeni nastavnici i saradnici čija djelatnost se može okarakterisati više kao stranačka nego kao akademska.
Uvijek je postojala težnja vlasti da ima uticaj na Univerzitet, ali ovaj put je racionalno i prihvatljivo odbačeno i ide se pravnim nasiljem u pravcu uvođenja političke diktature na Univerzitet.
Ukoliko se na ovaj način postupi i ukoliko ovakvo donošenje zakona bude prihvaćeno, onda se zakonodavac svjesno odriče visokog obrazovanja i stvara kadar političko podobnih umjesto stručnih lica koja trebaju donositi odluke koje se tiču svih nas.
Visoko obrazovanje u pravnom sistemu EU, a kojoj težimo, podrazumijeva autonomiju Univerziteta i slobodno djelovanje bez političkog uticaja, a Skupština ZDK je sada na ispitu i pokazati će, da li će poštovati više pravne akte BiH kao i uredbe i smjernice EU ili će formirati neki unitarni sistem u kojem politika kroji sve pa i visoko obrazovanje".
