njemačka

Merz je naprasno izabran u drugom pokušaju za kancelera Njemačke. Šta sad slijedi?

Raport.Ba
merz2

Mi smo spremni prihvatiti se posla i u Njemačkoj formirati vladu koja će biti jedna od najsnažnijih podrški Evropskoj uniji koja je ikada dolazila iz naše zemlje, izjavio je Friedrich Merz na nedavno održanom kongresu Evropske narodne partije u Valenciji.

Na tom skupu, pred kolegama iz konzervativnih stranaka EU, predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i najvjerovatniji novi njemački kancelar predstavio je svoju viziju evropske politike: jačanje evropskog jedinstva i odbrambenih kapaciteta, podrška novim sporazumima o slobodnoj trgovini, novi pristup zaštiti klime i konkurentnosti, kao i smanjenje broja migranata koji dolaze u Evropu.

Jača uloga Njemačke u evropskom vođstvu

Merz je poručio i da je svjestan kako su mnogi posljednjih godina očekivali više liderstva od Njemačke na međunarodnoj sceni i da su očekivali da najveća članica EU uloži više napora u pokretanje Unije.

Kako bi to tačno trebalo izgledati, pojašnjava Rafael Loss iz Evropskog vijeća za vanjsku politiku (ECFR) iz Berlina:

“Niko ne želi snažnu Njemačku koja bi koristila svoju veličinu da progura vlastite interese, već Njemačku koja bi pokretala inicijative koje vode ka jedinstvu i u kojima se manje članice ne bi osjećale zapostavljeno,” rekao je Loss za Deutsche Welle.

Fokus na zajedničku evropsku odbranu

Posebno važna tema za Merza jeste zajednička evropska odbrana. Naglasio je da Evropa mora govoriti istim jezikom u oblasti odbrane, kako bi efikasnije organizovala vlastitu sigurnost. Za to je potrebna pragmatičnost – naročito u vezi s nabavkom opreme i razvojem zajedničkih vojnih projekata.

– U principu, ovaj proces treba se odvijati kroz NATO, ali Evropa mora biti sposobna braniti se bolje nego ranije. To nije opcija, već preduslov za očuvanje mira i slobode na evropskom kontinentu – rekao je Merz.

On već duže govori o potrebi veće nezavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država, uključujući i večer nakon izborne pobjede krajem februara.

Macron i Merz: ključni partneri EU

Ovakve izjave sigurno su dobrodošle francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu. Merz je planirao posjetiti Pariz dan nakon što preuzme kancelarsku dužnost.

Njihov odnos smatra se ključnim za budućnost EU, jer njemačko-francuski tandem oduvijek predstavlja motor integracije i razvoja Unije.

Nova dinamika između Berlina i Pariza

“Njemačka i Francuska i dalje su dvije najveće sile unutar EU,” kaže Paul Maurice, glavni sekretar francusko-njemačkog komiteta pri Institutu za međunarodne odnose (IFRI) u Parizu.

Macron se nada, prema Mauriceovim riječima za DW, da će u Merzu dobiti partnera za ideju strateške autonomije – ne samo u oblasti odbrane, već i sirovina, tehnologije i energije.

Posebno u energetici i odbrani očekuju se novi zajednički impulsi Berlina i Pariza. Maurice podsjeća da su u prethodnoj njemačkoj vladi Zeleni kočili energetske projekte, uključujući i nuklearnu energiju.

Nuklearna saradnja – u fokusu evropske odbrane?

Rafael Loss smatra da će i u domenu odbrambene saradnje nuklearna energija igrati važnu ulogu. Tradicionalno je pitanje nuklearnog odvraćanja bilo u rukama SAD-a, ali Merz sada želi intenzivirati saradnju s Francuskom, koja je jedina nuklearna sila u EU. Ova tema bi trebala biti na dnevnom redu tokom Merzove posjete Parizu.

Brži razvoj odnosa nego za vrijeme Scholza?

Stručnjaci očekuju da će odnosi Njemačke i Francuske brže i konstruktivnije napredovati u poređenju s vremenom Olafa Scholza. Međutim, postoje i sporna pitanja:

  • Francuska odbija dati podršku trgovinskom sporazumu između EU i Latinske Amerike
  • Pariz zagovara zajedničke EU obveznice, dok Berlin to i dalje kategorički odbija, što je potvrđeno i u koalicionom sporazumu CDU-a i socijaldemokrata.

EU očekuje stabilnu i funkcionalnu njemačku vladu

U Briselu se najviše očekuje da se zatvori institucionalni vakuum koji je nastao nakon ostavke Scholzove vlade u novembru prošle godine.

Do sada su se ključne odluke donosile bez Njemačke, koja je bila ograničena tehničkom vladom u odlasku – bez mandata za donošenje strateških odluka, naročito u oblasti odbrane.

Također se očekuje nestanak fenomena “germanskog veta” – naziva koji se u Briselu koristi za opstrukcije iz prethodne vlade, u kojoj su partneri u posljednji čas tražili izmjene zakona kako bi se postigla koalicijska saglasnost.

Njemačka ključna za budžet i trgovinsku politiku

– Njemačka će igrati ključnu ulogu u definisanju dugoročnog budžeta EU nakon 2028. godine – naglašava Loss.

Na stolu su i pitanja migracija, pri čemu ostaje nejasno hoće li Merz migracijsku politiku tretirati kao evropsku ambiciju ili će, ako bude potrebno, ići protiv pravnog okvira EU.

Zaključno, glavne brige Berlina i Brisela u narednom periodu biće vezane za trgovinske odnose sa Kinom i američku carinsku politiku, zaključuje DW.

Njemačka Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu