Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, je u intervjuu za Gradski portal dao zanimljiv osvrt na stanje u Bosni i Hercegovini kao i politike Srbije i Hrvatske koje dovode do destabilizacije BiH.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, je u intervjuu za Gradski portal dao zanimljiv osvrt na stanje u Bosni i Hercegovini kao i politike Srbije i Hrvatske koje dovode do destabilizacije BiH.
Mesić smatra da se Crna Gora nedavnim usvajanjem Rezolucije o zabrani negiranja genocida u Srebrenici svrstala u red najcivilizovanijih država.
Genocid u Srebrenici najveći je zločin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata i mora se kazniti onaj ko ne priznaje to što je utvrđeno na sudu u Hagu. Donošenje zakona je ispravan potez, koji je Crnu Goru svrstao u red najciviliziranijih zemalja - govori Mesić.
Na pitanje očekuje li da slična rezolucija bude usvojena i u hrvatskom Saboru, odgovorio je potvrdno, te dodao da je to davno trebalo napraviti.
Pojedinci osuđuju takvu ideju i na raznim skupovima nipodaštavaju genocid. To treba kroz određeni zakon regulirati, zaustaviti u svakoj primisli, kako ljudi ne bi potcjenjivali žrtve i ono što se dogodilo u Srebrenici. Taj užasan zločin je stvaran i ko to ne priznaje treba ga sankcionirati - jasan je bivši predsjednik Hrvatske.
Mesić napominje da usvojena rezolucija nema nikakve veze sa srpskim narodom.
Bila je to odluka jednog režima i oni koji su bili odgovorni u tom režimu moraju snositi posljedice. Sasvim je jasno na koga se zakon odnosi. Narod nije kriv - krivi su oni koji su davali zapovijesti. Dati zapovijest da se likvidira nekoliko hiljada ljudi, za to treba odgovarati i snositi posljedice.
Nisu to nekakvi glupi pojedinci kojima je palo na pamet da po malo ubijaju. Ne, tu je kriv neko ko je dao nalog, kriv je režim i za to se optužuje, a ne narod. Ali oni koji su krivi najradije bi to odmah prebacili na narod - poručuje Mesić.
Ističe kako ne treba navesti veći zločin od onoga što je Njemačka radila u Drugom svjetskom ratu, što su radile SS brigade, Vermaht - to su strašni zločini.
Ali ne odgovara za to njemački narod, odgovara režim i oni koju su to zapovijedali. Međutim, Njemačka je shvatila da je iza Hitlera išla i na kraju prihvatila njegovu politiku, ali je uistinu doživjela katarzu. Danas prednjači i u europeizaciji i demokratizaciji.
Tome je doprinijelo njihovo priznanje da su bili odgovorni jer su išli za idejama koje se nisu mogle ostvariti, a koje su iza sebe ostavile milione žrtava. Nijemci su toga svijesni i kod njih se nigdje ne pokušava opravdati zločin Hitlerovog režima - ilustruje Mesić.
Mesić je upozorio da je "Srpski svijet" vraćanje na politiku Slobodana Miloševića.
Milošević je varao javnost da se bori za Jugoslaviju, što mu je polazilo za rukom budući da je mnogo ljudi bilo sentimentalno prema toj zemlji. Devedesetih sam bio u Beogradu i mogu svjedočiti da Milošević nikada nije rekao da se bori za veliku Srbiju. Ipak, Srbima je slao jasne poruke.
"Živjeli ste u jednoj državi, živjet ćete u jednoj državi", govorio je često. Pod time je podrazumijevao da se donese miraz u teritorijima. "Srpsko je bilo 63 procenta BiH. To je srpsko i tako mora ostati", rekao mi je jednom Borisav Jović. Drugim riječima, oni su htjeli tuđi teritorij kako bi opravdali ujedinjenje Srba, a to jednostavno ne ide. Dakle, vraćanje na "srpski svijet" predstavlja zavaravanje domaće i inostrane javnosti - mišljenja je Mesić.
Ističe kako je Milošević bio uvjeren da će pomoću Jugoslovenske narodne armije ostvariti svoje političke ciljeve. Uprkos ogromnim žrtvama, to se nije desilo.
Neko ko želi ostvariti Miloševićevu politiku sada ne ide na ovako brutalan način, nego traži pomoć SPC i vjere. A crkva bi se trebala iz toga izuzeti, jer ima svoje poslove i neka se time bavi, a ne krojenjem granica i akcijama koje bi zadirale u državnu politiku - rekao je Mesić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora morala bi biti primjer Srbiji kako se može upornim radom ostvarivati standard i izvršavati uvjeti. Samo tako se bržim koracima ide u euroatlantske integracije.
Crna Gora u integracijama može biti primjer mnogima, ne samo Srbiji. Danas kada posmatram Srbiju, gledam i Hrvatsku i sve što projiciramo na BiH.
U Srbiji ističu da su oni za cjelovitu i jedinstvenu BiH, iako u svemu podržavaju Milorada Dodika, koji tu zemlju ne priznaje. U Hrvatskoj imate nešto slično: oficijalan stav je da su za jedinstvenu BiH, sa tri suverena naroda i sve ono što ti narodi prihvate; istodobno, u svemu priznaju Dragana Čovića, koji zajedno sa Dodikom razara BiH - jasan je Mesić.
Potcrtava da se u politici mora biti do kraja određen i jasan.
Kao predsjednik Hrvatske, Hrvatima u BiH sam poručio da je njihova domovina BiH, njihov glavni grad Sarajevo, a da svoju politiku kreiraju u dogovoru sa druga dva naroda. U redu je da Hrvatska pomaže Hrvatima. Međutim, ne vodi se bosanska politika u Zagrebu, nego u BiH. Isto vrijedi i za Srbe ukoliko doista želimo mir na našim prostorima - dodao je.
Neki ne razumiju Dejtonski sporazum
Kada je u pitanju Dejtonski mirovni sporazum, naglašava kako ga neki očito ne razumiju, jer je namjerno napravljen baš ovako kako je i napravljen.
Naime, jedno je zakon o izboru svih skupština na svim nivoima vlasti u BIH, a drugo izbor Predsjedništva, što je koncipirano Dejtonskim sporazumom i ugrađeno u Ustav BIH. Kako je odlučeno - iz hrvatskog korpusa bira se jedan iz FBiH, ali za njega glasaju i Hrvati i Srbi, nacionalne manjine i Bošnjaci.
Isti princip se primjenjuje na bošnjački korpus, kao i srpski gdje se iz RS bira jedan koji će biti predstavnik. Ali, što su ta tri koja se izaberu? Oni su predstavnici BIH. To mnogi pravnici ne mogu shvatiti. Oni ne predstavljaju zasebno Hrvate, Srbe ili Bošnjake, već njih troje zajedno predstavljaju BiH. To je htio naglasiti Dejtonski sporazum - objašnjava.
Kada Dodika zovu u Beograd, nastavlja Mesić, kažu da je on predstavnik Srba. Dodik nije nikakav predstavnik Srba, dodaje Mesić, on je dio Predsjedništva BiH. S druge strane, Hrvati opet kažu da ne priznaju Željka Komšića, a da priznaju Dragana Čovića. Tu se nema šta priznati ili ne priznati.
Upitan zašto Željko Komšić toliko smeta Zagrebu, kazao je kako Komšić nije bio u HVO-u, već u Armiji BiH. Uvijek se osjećao Hrvatom i izabran je iz hrvatskog korpusa. Ovo bi prije svega morali razumjeti pravnici, a onda političari.
Napominje da je Hrvatska ulaskom u EU ušla u zadnji voz, te ocjenjuje kako je šteta što je taj voz zaustavljen.
U samoj EU nema dovoljno signala da se Evropa mora udružiti, jer samo udružena može biti dostojan igrač sa drugim velikim silama. Ukoliko težimo ka tome, trebamo se drugačije postaviti i razvijati europejstvo. Na jednoj strani imate patriotizam koji je u svojoj suštini u redu.
Neko može biti manje, neko više patriot, ali ne smijemo biti nacionalist ili šovinist. Iz tih razloga, institucije moraju poraditi na ovom milenijskom zadatku, jer će samo udružena Evropa isključiti rat kao političko sredstvo i time će postati veliki i gospodarski igrač - priča Mesić.
Upitan koliko se promijenila politička scena u Hrvatskoj od kada aktivno ne učestvuje u političkom životu, Mesić je kazao da se promijenilo dosta toga.
Nažalost, u Hrvatskoj se pojavljuju nostalgičari spram politike koju je vodio Tuđman zajedno sa Miloševićem. Teško im je priznati da su dogovori iz 1991. u stvari bili igre bez granica. Zadiralo se u teritorij BIH, koju niko ništa nije pitao. Vrijeme je da se prekine sa maštarijama o promjeni granica. Granice bi trebalo otvarati, a ne mijenjati ih - zaključuje Mesić.
