Meta je tako dobila zeleno svjetlo za početak treniranja svog Llama AI modela na podacima objavljenim u EU, što je rezultat više od godinu dana usklađivanja s evropskim regulativama i intenzivnih pregovora s regulatorima.
Iako je Meta istaknula da se koristi samo javno dostupan sadržaj te da su implementirane mjere zaštite privatnosti, mnoge organizacije za zaštitu privatnosti izrazile su zabrinutost. Posebno ističu da korisnici nisu dali izričit i informisan pristanak, što je, prema Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), zakonska obaveza.
Austrijska organizacija NOYB podnijela je pritužbe u 11 zemalja članica EU, tvrdeći da Meta otežava korisnicima korištenje prava na prigovor i da su forme za isključenje namjerno komplikovane.
Još jedan problem je nepovratnost procesa: podaci se, jednom kada se iskoriste za treniranje AI modela, više ne mogu ukloniti. To postavlja ozbiljna pitanja u vezi s pravom na brisanje i kontrolu nad ličnim podacima.
Meta se pravda pozivanjem na "legitimni interes" prema članu 6(1)(f) GDPR-a, ali pravni stručnjaci upozoravaju da je to vrlo upitna osnova kada se radi o tako osjetljivim i obimnim podacima.
Meta je izjavila da privatne poruke i podaci maloljetnika neće biti korišteni za treniranje, te da korisnici dobijaju obavijesti putem aplikacija i e-maila s mogućnošću isključenja. Međutim, kritičari i dalje traže strožiju regulaciju i tehnička rješenja koja bi omogućila povlačenje ličnih podataka iz AI sistema.