Meta je pokrenula ambiciozan, ali i kontroverzan projekat u kojem prati gotovo svaki digitalni korak svojih zaposlenika, piše TechRadar. Cilj je jasan, prikupiti podatke za razvoj umjetne inteligencije koja može samostalno obavljati uredske zadatke. Sve to dolazi u trenutku kada kompanija planira značajna otpuštanja, što dodatno pojačava zabrinutost zbog nadzora na radnom mjestu.
AI uči iz svakodnevnog rada zaposlenika
Program nazvan „Model Capability Initiative” bilježi pokrete miša, pritiske tipki na tastaturi, pa čak i povremeno snima ekrane računara. Ideja je razumjeti kako ljudi zaista koriste softver u svakodnevnom radu i te obrasce prenijeti na AI sisteme.
Upravo ti sitni detalji smatraju se ključnim za napredno treniranje umjetne inteligencije.
Iz Mete poručuju da je riječ o prilici za tehnološki napredak. U internim porukama zaposlenicima naglašavaju da mogu doprinijeti razvoju AI-ja jednostavno radeći svoj posao. Ipak, dio radnika ovaj potez opisuje kao zabrinjavajući, pa čak i „distopijski”, što otvara pitanje granice između inovacije i privatnosti.
Nova faza tehnologije i nadzora
Tehnološki sektor ulazi u fazu u kojoj umjetna inteligencija ne samo da generira sadržaj, već izvršava konkretne zadatke. Da bi to postigla, mora učiti iz stvarnih primjera a Metin pristup temelji se upravo na snimanju svakodnevnih aktivnosti zaposlenika.
Za razliku od klasičnog nadzora, ovaj sistem ide korak dalje. Bilježe se i najsitnije interakcije, od kretanja kroz menije do korištenja prečica na tastaturi, čime se stvara detaljna mapa načina rada.
Strah od otkaza i automatizacije
Kompanija tvrdi da se prikupljeni podaci neće koristiti za procjenu radnog učinka i da postoje zaštite osjetljivih informacija. Ipak, kontekst u kojem se projekat odvija izaziva zabrinutost.
Meta istovremeno planira otpuštanja koja bi mogla obuhvatiti do 20% radne snage, dok ulaže ogromna sredstva u razvoj AI-ja, čak 135 milijardi dolara kapitalnih ulaganja.
Ova strategija jasno pokazuje smjer kompanije, prema svijetu u kojem će sve više zadataka preuzimati mašine, čime se mijenja uloga zaposlenika.
Hoće li se model proširiti globalno?
Nivo prikupljenih podataka je neuobičajeno visok i više podsjeća na industrijska postrojenja nego na klasične kancelarije. Takav pristup mogao bi naići na otpor, posebno u Evropi gdje su zakoni o zaštiti privatnosti znatno strožiji.
Ako se Metin eksperiment pokaže uspješnim, malo je vjerovatno da će ostati izolovan slučaj. Potražnja za podacima o stvarnom ponašanju korisnika nastavit će rasti, dok je krajnji cilj razvoj AI sistema koji mogu u potpunosti oponašati ljudski rad.
To bi dugoročno moglo potpuno promijeniti odnos između ljudi i umjetne inteligencije.