Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović učestvovao je u Kući Europe na konferenciji povodom obilježavanja 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Milanović je u govoru podsjetio kako je Hrvatska, s obzirom na rat 1990-ih godina, imala jedinstven put u punopravno EU članstvo, pri čemu je ukazao i na dužinu trajanja tog puta.
"Hrvatska je čekala dugo na članstvo, ali ne dugo kao što čekaju države Zapadnog Balkana, koje se jednom nebrigom zlostavlja, što pokazuje neodgovornost prema tim državama, ako se prema svima želi zauzeti gard odgovornosti i patronizacije, a to je stav Europske unije", izjavio je Milanović.
Poručio je kako bi se 10 godina hrvatskog članstva u EU trebalo odraziti u brojkama, stopama rasta i nivou BDP-a.
"Rusija, Kina i Indija imaju puno veći potencijal, bogatstvo i snagu od onoga što naše statistike govore, ali mi smo sada u Europi, mi smo tzv. kolektivni zapad i ja druge metode nemam, to nije svijet kojem pripadam i nije svijet kojem ću suditi", rekao je hrvatski predsjednik.
Usporedio je Hrvatsku u proteklih deset godina sa Srbijom i Crnom Gorom, koje nisu EU članice, koje imaju drugačije ekonomske modele i oblik stranih ulaganja.
"U Hrvatskoj je kumulativni agregatni rast od 2013. do 2022. bio 35 do 36 posto, u Srbiji i Crnoj Gori isto. Hrvatska po paritetu kupovne moći ima 42.000 američkih dolara, Austrija ima 56.000 USD, dok je nominalna razlika puta tri u korist Austrije”, naveo je Milanović.
Dodao je da je paritetna kupovna moć činjenica kojom se građani Hrvatske mogu tek kratkotrajno tješiti uspoređujući se s onima kod kojih je taj pokazatelj lošiji, a to su Srbija i Crna Gora. Kao komparativnu prednost Srbije za održivost u krizi koja je pogodila svijet 2021. naveo je proizvodnu, industriju, koja je snažnija od hrvatske, ali ima manju dodanu vrijednost.
"Ovih deset godina nije ni uspjeh ni neuspjeh", zaključio je Milanović.
Europska unija hronično pati od nedostatka demokratije i odgovornosti, rekao je, te poručio kako EU nikada nije zamišljena kao federacija i kako to nije jer ne postoji zajednički dug, iako je euro zajednička moneta. Dodao je kako bi se borio protiv federalizacije EU-a, jer bi Brisel za Hrvatsku bio nova Budimpešta, Beč i Beograd.
Milanović je upozorio kako bi Hrvatska kao članica EU-a, ali i NATO-a, trebala učestvovati u misiji Altea, kojom snage Europske unije u Bosni i Hercegovini nadziru vojna provođenja Daytonskog sporazuma, ako ne i fizički na terenu, ocijenio je, onda barem formalno, na papiru.
Učesnike su uvodno pozdravili i organizatori konferencije Tvrtko Jakovina i Branko Roglić iz Centra za pravo i demokraciju "Miko Tripalo".
Hrvatska je punopravna članica Europske unije od 1. jula 2013. godine.
