Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović poručio je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici da je antifašistički pokret neodvojiv od hrvatske istorije. Istakao je da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. godine ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.
Na centralnoj svečanosti u Spomen-parku Brezovica, Milanović je rekao kako je "čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava". Dodao je da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerovatno ne bi bilo.
Ustanak sisačkih komunista i uloga hrvatskih Srba
Govoreći o osnivanju Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. juna 1941. godine, podsjetio je kako je toga dana nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, što je važno za razumijevanje tadašnjih okolnosti. Istaknuo je kako je skupina od sedamdesetak sisačkih komunista toga dana krenula u organizovanje ustanka koji je kasnije prerastao u masovni pokret otpora.
Posebno je naglasio doprinos hrvatskih Srba antifašističkoj borbi, ocijenivši da se ta činjenica često prešućuje ili umanjuje. Milanović je naglasio važnost ove saradnje:
„Da tu na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, to treba reći i ponoviti tisuću puta, jer bez te sinteze ova cijela priča je obična neispričana, ostala bi neispričana priča.“
Predsjednik je ustvrdio da odnose Hrvata i Srba nije moguće svoditi na teze o "vjekovnoj mržnji", podsjetivši na političku saradnju između HSS-a i predstavnika hrvatskih Srba u periodu prije Drugog svjetskog rata. Tek je rat donio "kataklizmu" koja je razorila dotadašnje odnose.
U vezi s današnjom Evropskom unijom, rekao je kako je ona zamišljena kao mirovni projekat. Prema njegovim riječima, dok god u svakoj svojoj konstitutivnoj tački i elementu funkcioniše kao mirovni projekat, ona je dobra i ispravna, a bez toga nije.
"Izgubićemo moralni kompas"
Osvrnuo se i na današnje rasprave oko obilježavanja događaja iz Drugog svjetskog rata, navodeći da društvo i dalje nije pronašlo zajednički odnos prema vlastitoj prošlosti. U tom je kontekstu spomenuo da je i sam prije gotovo dvije decenije vjerovao da su neke istorijske rasprave zaključene, ali se pokazalo suprotno.
„Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći - to je to, priča je gotova. Sada je sve isto, još i gore nego 2008. godine.“
Govorio je i o istorijskim ličnostima poput Janka Bobetka i Vlade Janića Cape:
„To su velikani tog vremena, a nekih ih nazivaju zločincima, onda je i Tuđman među njima, nemojmo tako, izgubićemo se, zavrtjeće nam se u glavi, izgubićemo moralni kompas.“
Pozvao je na zajedništvo, razboritost i vođenje politike usmjerene na vlastite interese, bez neprijateljstva prema drugima. Poručio je da se mora zadržati pravo na gledanje svog interesa i da u vođenju poslova treba biti sebičan, ali ne zao, nelojalan i neprijateljski nastrojen prema drugima, zaključivši govor riječima: "Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas".