Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je u Bratislavi da nema ni hrabrosti ni moralnog prava davati savjete Ukrajincima o tome trebaju li nastaviti rat protiv ruske invazije, ocijenivši da je svaki takav prijedlog „dijaboličan“, dok se istovremeno vode pregovori o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Ruska agresija na Ukrajinu i evropska podrška Kijevu bile su glavne teme razgovora Milanovića i slovačkog predsjednika Petera Pellegrinija tokom njihovog susreta u glavnom gradu Slovačke.
„Nemam hrabrosti davati savjet bilo kojem narodu šta da radi u takvim trenucima. Ono što pouzdano znam jeste da će se cijena takvog razmišljanja brojati u glavama i životima Ukrajinaca i Rusa, a ne Nijemaca i Francuza“, rekao je Milanović, pritom uputivši oštru kritiku pojedinim evropskim državama.
Dodao je da je „lako mahati sabljom i bacati koplje koje neće pasti na vlastitu kuću ili u vlastiti vrt“, upozorivši da je politički trenutak u kojem se Evropa nalazi izuzetno kritičan.
„Slovačka i ljudi koji je vode među rijetkima su s kojima se o ovome može otvoreno razgovarati. Realno, mi nemamo pristup informacijama. Neki ih čuvaju za sebe i to je stvarnost u kojoj živimo“, kazao je Milanović.
Teritorijalni ustupci su stvar Ukrajine
Komentarišući mogućnost teritorijalnih ustupaka Ukrajine u zamjenu za mir, Milanović je naglasio da je to isključivo odluka Kijeva.
„Svaki savjet u smjeru ‘prihvatite’ ili ‘ne prihvatite’ ima u sebi jednu dijaboličnu crtu. Iza poruke ‘nemojte prihvatiti’, koju čujem od brojnih pametnjakovića u Evropskoj uniji, stoji još nekoliko stotina leševa“, rekao je hrvatski predsjednik.
Takav pristup ocijenio je duboko neetičnim, ističući da Evropa, osim ekonomskog nazadovanja i stagnacije, u ovom sukobu „nije platila cijenu kakvu plaćaju Ukrajinci“.
Zamka nepovratnog troška
Milanović je naveo da su pojedine evropske države upale u tzv. zamku nepovratnog troška, odnosno logiku po kojoj se nastavlja s pogrešnom politikom jer je u nju već uloženo previše sredstava i političkog kapitala.
„Ulagali ste ogromna sredstva, prije svega tuđu krv, ali i vlastitu reputaciju, i sada vam je neprihvatljivo priznati da to nema perspektivu. Pa nastavite kao da se radi o uspješnom projektu. Cijena? Sitnica“, rekao je.
Zamrznuta ruska imovina kao „ogroman problem“
Evropski lideri bi na samitu u četvrtak trebali odlučiti o finansiranju Ukrajine u naredne dvije godine. Razmatraju se dvije opcije – korištenje zamrznute imovine Ruske centralne banke ili zajedničko zaduživanje EU-a.
Belgija se protivi korištenju ruske imovine, upozoravajući na pravne i finansijske rizike, a podršku tom stavu posljednjih dana pružile su Italija, Bugarska, Malta i Češka. S druge strane, više zemalja protivi se zajedničkom zaduživanju.
Slovački predsjednik Pellegrini ocijenio je da je korištenje zamrznutih ruskih sredstava „ogroman problem“, dok je Milanović naglasio da se radi o suverenoj ruskoj imovini „koja se ne dira“, dodavši da činjenica da se o toj opciji govori tek nakon četiri godine rata pokazuje „logičku i argumentacijsku neodrživost“.
„To ne predlaže Evropska komisija sama od sebe. To je smišljeno negdje drugo. Države poput Hrvatske i Slovačke u tome ne učestvuju, niti ih iko pita“, rekao je Milanović, dodajući da ne želi biti dio takvih procesa.
Slovačka kao primjer pragmatičnog pristupa
Milanović je pohvalio Slovačku kao jednu od zemalja čije političko vodstvo „misli svojom glavom“ i ima jasan stav o ključnim pitanjima. Pellegrini je odnose dvije zemlje opisao kao prijateljske, navodeći da je robna razmjena prošle godine premašila milijardu eura, uz rast od 14 posto.
Slovački predsjednik je naglasio da je proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana jedan od prioriteta njegove zemlje, uz poruku da se proces ne smije blokirati iz političkih razloga kada kandidati ispunjavaju uvjete.
„Neke države članice daju Ukrajini lažna obećanja koja nisu ostvariva. Moramo biti pragmatični i što prije pronaći diplomatsko rješenje koje će biti prihvatljivo i za Rusiju i za Ukrajinu“, poručio je Pellegrini.