Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je u utorak vlade Crne Gore i Hrvatske da intenziviraju dijalog o otvorenim pitanjima, a političare da smanje tenzije i rade na dobrosusjedskim odnosima.
Milatović se prethodno sastao s hrvatskim premijerom Andrej Plenković na marginama Samit Inicijative triju mora u Dubrovnik. Kako je saopćeno iz kabineta predsjednika Crne Gore, sastanak je održan u trenutku kada postoji potreba za novom dinamikom u bilateralnim odnosima i jačanjem međusobnog povjerenja.
Intenzivirati političke konsultacije
Nakon sastanka, Milatović je rekao da je važno voditi razgovore na najvišem nivou između Crne Gore i Hrvatske, posebno u ovoj završnoj fazi evropskih integracija Crne Gore. Poručio je objema vladama da je „potrebno dodatno intenzivirati političke konsultacije kako bi se što prije riješila otvorena pitanja između naše dvije zemlje“.
Naglasio je da je otvorena saradnja Crne Gore i Hrvatske snažnija od otvorenih pitanja i da je to pravac u kojem treba razvijati odnose.
U izjavi je pozvao političke aktere u obje države da smanje tenzije i jačaju poruke dobrosusjedstva, te istakao da je kao predsjednik Crne Gore spreman dati maksimalan doprinos tome.
Crna Gora i Hrvatska imaju narušene odnose od sredine 2024. godine, a neposredan povod bilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, koju je predložio čelnik prosrpske desnice i predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Nepoželjni u Hrvatskoj
Mandić, zastupnik Milan Knežević i potpredsjednik vlade Aleksa Bečić kasnije su proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj. Potom je Hrvatska u decembru iste godine Crnoj Gori uskratila saglasnost za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 – vanjska i sigurnosna politika.
U međuvremenu, dvije države započele su pregovore o otvorenim pitanjima, a navodno su blizu dogovora o odšteti za bivše hrvatske logoraše koji su 1991. bili zatočeni u logoru Morinj u Kotoru.
Hrvatska također traži da se u Kotoru promijeni ime bazena koji nosi ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Gopčevića, koji je bio stražar u logoru Morinj.
Otvorena pitanja ostaju i vlasništvo nad vojnim školskim brodom „Jadran“ te pitanje granice između dvije države na Prevlaci.