Crnogorski predsjednik Jakov Milatović najavio je da će naredne sedmice boraviti u radnoj posjeti Bruxellesu, gdje će razgovarati s predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom o pripremi samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će biti održan u junu 2026. godine u Crnoj Gori.
Poziv na konkretne korake ka članstvu
Iz Ureda predsjednika Crne Gore saopćeno je da će Milatović tom prilikom pozvati na hitno pokretanje tehničkih konsultacija s Evropskom komisijom i državama članicama EU, s ciljem da se do samita u Crnoj Gori pripreme okvir i struktura nacrta ugovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Kako je navedeno, cilj je da se političke poruke podrške Crnoj Gori konačno pretoče u opipljiv i institucionalno utemeljen proces.
Podrška iz Njemačke
Iz Milatovićevog ureda pozdravili su i izjavu njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je poručio da Evropska unija s Crnom Gorom uskoro može započeti rad na ugovoru o pristupanju.
Podsjećaju da je Milatović već u oktobru, na samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, zatražio od evropskih lidera da se krene u izradu nacrta pristupnog ugovora, ocijenivši da je to “krajnje vrijeme za odlučan iskorak” koji bi dao snažan poticaj završetku preostalih reformi.
Cilj: članstvo do kraja 2028. godine
Crna Gora, kako se ističe, ostaje posvećena principu da svaka država kandidat za članstvo u EU napreduje na osnovu vlastitih rezultata, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve.
„Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažno partnerstvo s državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine“, poručeno je iz Ureda predsjednika.
Najnapredniji kandidat, ali s otvorenim pitanjima
Evropska komisija je u svom redovnom godišnjem izvještaju ocijenila da je Crna Gora ostvarila najveći napredak među državama kandidatima za članstvo u EU, posebno ističući političku posvećenost evropskim integracijama i konkretne rezultate u reformama.
Crna Gora je zahtjev za članstvo u EU podnijela u decembru 2008. godine, a pregovori su započeli u junu 2012. Do sada je privremeno zatvoreno sedam pregovaračkih poglavlja, a posljednje – poglavlje o javnim nabavkama – zatvoreno je u junu 2025. godine.
Najveći izazovi i dalje ostaju poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Zastoj zbog Hrvatske
Krajem prošle godine Crna Gora je, nakon sedam godina pauze, zatvorila tri poglavlja – o intelektualnom vlasništvu, informatičkom društvu i industrijskoj politici – što je ocijenjeno kao znak da proces ponovo dobija zamah.
Ipak, istog dana Hrvatska je zaustavila zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku. Zagreb je tada naveo da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje otvorena pitanja poput broda Jadran, razgraničenja, nestalih osoba i procesuiranja ratnih zločina.