Planine širom svijeta osjećaju klimatske promjene intenzivnije nego nizije. To može imati razorne posljedice po milijarde ljudi u ovim regionima, navodi se u studiji objavljenoj u Nature Reviews Earth & Environment.
Naučnici su ispitivali ono što se naziva „klimatske promjene zavisne od nadmorske visine“, fenomen u kojem se promjene u životnoj sredini mogu ubrzati na većim visinama.
Studija predstavlja do sada najtemeljniju analizu o tome kako se obrasci temperature, kiše i snježnih padavina mijenjaju širom svjetskih planinskih lanaca.
Predvođen dr. Nickom Pepinom, profesorom sa Univerziteta u Portsmouthu, istraživački tim analizirao je podatke iz više izvora, uključujući globalne mrežne skupove podataka, uz detaljne studije slučaja specifičnih planinskih lanaca, uključujući Stjenovite planine, Alpe, Ande i Tibetansku visoravan. Rezultati otkrivaju zabrinjavajuće trendove između 1980. i 2020. godine:
Temperatura: Planinski regioni se u prosjeku zagrijavaju 0,21 stepen po deceniji brže od okolnih nizija.
Padavine i snijeg: Planine se suočavaju s nepredvidivijim kišnim padavinama i značajnim prelaskom sa snijega na kišu.
"Planine dijele mnoge karakteristike s arktičkim regionima i prolaze kroz slične brze promjene. To je zato što oba okruženja ubrzano gube snijeg i led i suočavaju se s dubokim promjenama u ekosistemima. Ono što je manje poznato jeste da, kako idete više u planine, stopa klimatskih promjena može postati još intenzivnija", rekao je dr. Pepin sa Instituta za životnu sredinu i nauke o Zemlji Univerziteta u Portsmouthu.
Posljedice sežu daleko izvan planinskih zajednica. Više od milijardu ljudi širom svijeta zavisi od planinskog snijega i glečera radi snabdijevanja vodom, uključujući ljude u Kini i Indiji, najmnogoljudnijim državama na svijetu, koje dobijaju vodu s Himalaja.
"Led na Himalajima se smanjuje brže nego što smo mislili. Kada dođe do prelaska sa snježnih padavina na kišu jer je postalo toplije, veća je vjerovatnoća da će doći do razornih poplava. Opasni događaji takođe postaju ekstremniji. Kako temperature rastu, drveće i životinje se pomjeraju ka višim dijelovima planina, tražeći hladnije uvjete. Ali, na kraju će im u nekim slučajevima ponestati planine i biće potisnuti s vrha. Kako nemaju više kuda da odu, vrste bi mogle nestati, a ekosistemi se suštinski promijeniti", rekao je dr. Pepin.