Svaku vijest o takozvanim „zelenim koridorima“ koji predviđaju slobodan protok robe Radoje Đoković čeka kao ozebao sunce. Njegova firma bavi se i transportom i izvozom voća i povrća i svaki sat proveden na granici za svaki od njegovih biznisa je realan novčani gubitak.
„Ako vozim lako kvarljivu robu, malinu recimo, ona ima sedam dana rok trajanja, poslije sedam dana već počinje trunuti. A ja izgubim jedan dan na graničnom prijelazu i onda moja faktura automatski ide s rabatom, jer imam robu koja je kupcu manje dostupna kao svježa“, objašnjava Đoković.
Podaci pokazuju da svaka minuta čekanja na granici prijevoznike košta dva eura po kamionu, a da su na graničnim prijelazima u regiji čekali u prosjeku 26 milijuna sati godišnje. Đokovića čekanje na granici košta i kada ne prevozi maline.
„Da bih kao prijevoznik ostvario neku zaradu, moj kamion za Nizozemsku, na primjer, mora napraviti bar tri kruga. Ako bude čekao na granici, on stiže napraviti dva, a s dva kruga mogu samo poplaćati račune, vozače i da mi ne ostane ništa“, priča Đoković za DW.
(Ne)uspjesi zajedničkog tržišta
Deklaracija koju je šest država Zapadnog Balkana potpisalo 2018. godine u Sofiji trebala bi okončati ovu nepovoljnu situaciju. Naime, lideri regije dogovorili su se o uspostavljanju zajedničkog tržišta, koje bi olakšalo slobodan protok robe, ljudi i usluga.
Prvi koraci učinjeni su kada su u travnju prošle godine uspostavljeni takozvani „zeleni koridori" koji ubrzavaju prolaz hrane i medicinske opreme. „Znači u koloni koja ljeti zna biti i po pet kilometara, kamion koji vozi svježu kvarljivu robu prođe tu kolonu i javi se policajcu, policajac se uvjeri da je to tako i on ga provodi da ne bude posljednji u redu", priča Đoković kako zeleni koridori izgledaju u praksi.
Statistika bilježi da je već u prvoj godine više od pola milijuna kamiona iskoristilo benefite pojednostavljenih procedura. Đoković, međutim, tvrdi da zeleni koridori još uvijek bolje funkcionira na papiru nego u praksi.
„Kad bilo koga pitate što je to zeleni koridor u praktičnom smislu, nitko vam ne zna reći, jer da bi to stvarno funkcioniralo u praksi, morali bi se povećati granični kapaciteti, jer u praksi se događa da ne postoji prostor za prolazak kamiona“, priča ovaj prijevoznik.
Vrag je u detaljima
Osim zelenih koridora, plan za uspostavljanje zajedničkog tržišta predviđa i da se do 2024. godine omogući slobodno kretanje ljudi samo uz osobnu iskaznicu, međusobno priznavanje diploma ili niži bankarski troškovi za plaćanja i prijenos novca.
„To je najambiciozniji projekt koji se iskristalizirao u okviru Berlinskog procesa. Kada pogledate taj akcijski plan, vidite da to zaista jesu korjenite promjene koje zahtijevaju i usklađivanje zakonodavstva“, kaže za DW Marko Savković iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost.
Jedna od mjera koja je u javnosti pobrala najviše aplauza je ukidanje roaminga koje je nastupilo 1. srpnja ove godine. Za Crnu Goru ova mjera je došla u najboljem mogućem trenutku, kaže za DW ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
„To je u neku ruku dalo i dodatni impuls oporavku turizma. Naš turizam je ove godine snažno bio oslonjen na goste iz regije i roaming-free inicijativa je pomogla ljudima da se osjećaju kao kod kuće“, kaže Milatović.
Ali vrag se i u ovom slučaju sakrio u detaljima. Iako telefoniranje i SMS poruke jesu bili po istoj cijeni kao kod kuće, pravila za korištenje mobilnog interneta razlikuju se od operatera do operatera. Tako je građane koji su kući zvali preko Vibera umjesto redovnog telefonskog poziva na idućem telefonskom računu dočekalo neugodno iznenađenje koje je ugušilo početni entuzijazam zbog integracije regije.
Gospodarstvo (ne) može pobijediti politiku
Na Sofijsku deklaraciju se prije dvije godine naslonila i inicijativa „Mini-Schengen" koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev. Inicijativa je prošle godine preimenovana u „Otvoreni Balkan". „Ona zapravo posuđuje ideje zajedničkog regionalnog tržišta. To je skoro jedno te isto, ali je ideja ako trojica lidera stanu iza tog procesa da će se brže doći do rezultata“, kaže Marko Savković.
Ali umjesto da procese ubrza, ova inicijativa ih je prebacila na teren politike. Kosovo je prvo inicijativi reklo izričito „ne“, a iz Bosne i Hercegovine dolaze kritike da se kroz taj proces nameće dominacije Srbije. „Otvoreni Balkan ima svoju jaku političku dimenziju, to je jasno. To je jedan pokušaj da se nametnete kao lider i da pokažete kako imate rješenje dok su eurointegracije u zastoju. Međutim, ja to vidim kao jednu vrstu "pusha" za ovu ideju zajedničkog tržišta“, ocjenjuje Savković.
Taj „push" trebao je dati i susret trojice lidera na forumu „Zapadni Balkan, jedna regija, jedno tržište – korak prema zajedničkom tržištu EU-a" u Novom Sadu, ali su lideri Srbije i Albanije otkazali dolazak. Samo dan ranije premijer Albanije je prilikom susreta s Albinom Kurtijem uputio kritike na račun Srbije zbog krize na administrativnim prijelazima između Srbije i Kosova.
Umjesto predsjednika Srbije, premijerku Srbije Anu Brnabić je tako zapao zadatak uvjeravanja da gospodarska suradnja neće pokleknuti pred političkim krizama. „Što god se desilo i kakve god izazove imali u okviru regije, a svakako na relaciji Beograd-Priština, Beograd će uvijek biti tu da razgovara o regionalnoj suradnji. Regionalna suradnja je jedan od dva najvažnija vanjskopolitička prioriteta“, poručila je Ana Brnabić s foruma u Novom Sadu.
I premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je putem video linka poslao poruku o nužnosti povjerenja. „Najveći izazov će biti uspostavljanje povjerenja, ali ja mislim da se to može postići ako su političke strukture usmjerene na to", rekao je Zaev. „Postoji povjerenje između Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije, ali mi moramo prenijeti to povjerenje u regiju i ja sam uvjeren da će i druge zemlje Zapadnog Balkana pokazati to i pridružiti nam se."
Sljedeća zemlja koja bi taj korak mogla napraviti je Crna Gora. „Do sada se prožimala ideja da je ta inicijativa zamjena za proces eurointegracija, što ja doživljavam kao nešto što zaista nije tako i Crna Gora je sada spremna razmotriti svoje sudjelovanje“, rekao je crnogorski ministar Jakov Milatović za DW. „Jedini odgovor na političke nestabilnosti i izazove regije je upravo još snažnija gospodarska povezanost."
