Strah od mina koje postavljaju podmornice, kamikaza dron-čamaca i ometanja GPS signala praktično je zatvorio Hormuški moreuz.
Iran je dugo prijetio da će zatvoriti ovaj uski morski prolaz kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih zaliha nafte, znajući da bi to izazvalo haos na tržištu i nagli rast cijena. Upravo se to sada i dešava.
Zarobljeno 20.000 članova posade
Od početka sukoba Iran je pogodio najmanje 16 brodova. Teheran je objavio i video za koji tvrdi da prikazuje trenutak napada na tanker s naftom kod obale Iraka s razornim posljedicama. Sada je oko 3.000 brodova i približno 20.000 članova posade zarobljeno ili pogođeno situacijom u toj regiji, saopštila je Međunarodna pomorska organizacija.
Pa koje alate i oružje Iran koristi u blokadi ovog ključnog trgovačkog puta – i šta čuva za kasnije?
Prijetnja morskim dronovima već je dugo prisutna u ratu u Ukrajini, a ta taktika sada se koristi i u Perzijskom zaljevu.
Morski dronovi, koji se ponekad nazivaju USV (besposadne površinske letjelice/brodovi), mali su brodovi bez posade koji djeluju na ili ispod površine vode, što ih čini teškim za odbranu, posebno noću.
U januaru prošle godine, snimci koje je objavio Iranski korpus revolucionarne garde navodno prikazuju takve letjelice u podzemnom tunelu. Navalni dronovi puni eksploziva navodno su korišteni u najmanje dva napada na naftne tankere u regiji od početka rata.
Dana 1. marta, tanker sa sirovom naftom pogođen je 44 milje od obale Omana, pri čemu je poginuo jedan član posade.
Nekoliko dana kasnije pogođen je tanker Sonangol Namibe, koji plovi pod zastavom Bahama, blizu iračke luke Khor al-Zubair.
Video objavljen na internetu pokazuje nešto što liči na pomorski dron koji udara u bok broda, izazivajući eksploziju nakon koje se u nebo diže veliki oblak dima.
Napadnuto najmanje 16 plovila
Alicja Hagopian iz tima za podatke i forenziku Sky Newsa izvještava da je Iran napao najmanje 16 plovila u području Hormuškog moreuza i šireg Zaljeva.
Samo od ranog jutra u srijedu pogođeno je šest brodova, što predstavlja najintenzivniji period iranskih pomorskih napada do sada.
Iran je također pretrpio značajne gubitke na moru. Prema izvještajima, 87 osoba je poginulo nakon što je američka vojska prošle sedmice potopila iranski ratni brod kod obale Šri Lanke.
U međuvremenu su primijećeni i iranski UAV-ovi (bespilotne letjelice), odnosno leteći dronovi. Dr. Sidharth Kaushal iz istraživačkog centra RUSI rekao je za Sky News da oni možda predstavljaju manji rizik za same brodove, ali su opasni za posade i imaju snažan psihološki efekat.
Da li Iran postavlja mine u Hormuškom moreuzu?
Mogućnost da Iran postavlja protubrodske mine u Hormuškom moreuzu sve više dolazi u fokus kako se rat nastavlja.
Ovo oružje je postalo poznato još u Drugom svjetskom ratu, kada su postavljana ogromna minska polja, i predstavlja ozbiljnu prijetnju brodovima koji prolaze kroz sporne vode.
Prema riječima dr. Kaushala, Iran posjeduje takozvane kontaktne mine. Ali sofisticiranija prijetnja dolazi od mina koje mogu čekati na morskom dnu. Kada brod prođe iznad njih, senzor ga detektuje, nakon čega mina oslobađa punjenje slično torpedu.
Mine se mogu postaviti brodovima, iako bi oni vjerovatno bili meta američko-izraelskih napada, ili pomoću takozvanih “patuljastih podmornica”. Te podmornice bazirane su na modelu iz Sjeverne Koreje i mogu se koristiti za tajno postavljanje mina.
Još uvijek nije jasno koliko je mina, ako ih uopšte ima, postavljeno u Hormuškom moreuzu.
Dr. Kaushal navodi izvještaje iz američkih izvora koji sugeriraju da je raspoređen „manji broj, zasad nekoliko desetina“. Izvori su agenciji Reuters rekli da je Iran postavio oko desetak mina i da je većina njihovih lokacija poznata.
Zalihe protubrodskih raketa
"Ono što Iranci zasad nisu mnogo koristili jeste njihov arsenal protubrodskih raketa", kaže dr. Kaushal.
Među njima su iranska verzija kineske rakete C802 ili domaća raketa Kheibar Shekan.
"Oni su za sada postigli svoj strateški cilj“, kaže Kaushal, misleći na činjenicu da je Hormuški moreuz praktično zatvoren.
To bi se moglo promijeniti ako bi trgovački brodovi pokušali proći kroz moreuz uz pratnju ratnih brodova.
"Ako se pokuša silom probiti kroz moreuz uz pomoć mornarice, tada bi neke od tih sposobnosti postale mnogo relevantnije", dodao je on.
Američke vlasti su ranije odbijale gotovo svakodnevne zahtjeve brodarske industrije za vojnom pratnjom kroz Hormuški moreuz, rekli su izvori za Reuters. Međutim, američki ministar finansija Scott Bessent rekao je za Sky News da bi se to moglo promijeniti.
Ne ometa samo Iran GPS?
Problem ometanja GPS-a, ili preciznije GNSS navigacijskih sistema, sve je veći problem za avione i brodove širom svijeta.
Hormuški moreuz je bio žarište elektronskih smetnji i prije nego što je sukob počeo. Iako se može koristiti za provociranje protivnika, često se koristi i kao odbrambena mjera protiv dronova.
Dr. Ramsey Faragher, direktor Kraljevskog instituta za navigaciju, rekao je za Sky News da više država možda koristi ovu tehnologiju u Zaljevu.
"Vjerovatno je riječ o kombinaciji toga da Iran pojačava vlastite izvore ometanja, ali i da su susjedne zemlje uključile svoje sisteme kako bi se zaštitile od napada dronovima“, rekao je.
Ometanje navigacijskih signala jedna je od „najjeftinijih i najefikasnijih prvih linija odbrane“ protiv napada dronovima.
Mapa poznatih GPS smetnji u regiji pokazuje žarišta iznad Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su među zemljama koje je Iran ciljao od početka sukoba.
Na platformi VesselFinder, koja prati brodove širom svijeta na osnovu njihovih signala lokacije, mogu se vidjeti velike grupe brodova raspoređene u čudnim geometrijskim oblicima. To je najvjerovatnije rezultat GPS smetnji, a ne njihov stvarni položaj.
Dr. Faragher je dodao:
"To je definitivno jedno od najaktivnijih mjesta na svijetu kada je riječ o elektronskom ometanju, i to utiče ne samo na pomorski saobraćaj i komercijalne brodove, nego i na sve avione koji lete u blizini te regije", prenio je Sky News.