Mirza Idrizović bio je jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih filmskih i televizijskih režisera i scenarista. Rođen u Sarajevu 1939., a preminuo je 1998. godine.
"Ram za sliku moje drage"
Studirao je arhitekturu u Ljubljani, završio je u Sarajevu. Radio kao scenograf na nekoliko igranih filmova, bio asistent nekolicini poznatih stranih i domaćih reditelja Tomi Janjiću, Veljku Bulajiću, Aleksandaru Astriku, Orsonu Wellesu, te se bavio filmskom publicistikom i radio kao urednik dokumentarnih i igranih programa na TV Sarajevo.
Prvi Idrizovićev igrani film bio je "Ram za sliku moje drage" (1968.), tema je djetinstvo i odrastanje, prisutna je humorna poetska forma i reference na tadašnji novi talas.
Uslijedili su filmova "Život je masovna pojava" (1970.) i "Pjegava djevojka "(1973).
U svom stvaralaštvu veliku pažnju je posvećivao Sarajevu.
Novu fazu u svom opusu počinje filmom "Miris dunja" (1982.). Ratna melodrama koja se bavi odnosom muslimana i jevreja tokom okupacije Sarajeva u Drugom svjetskom ratu bila je jugoslovenski predstavnik za nagradu Oscar, a dobio je i Zlatnu arenu za scenario.
"MGM Sarajevo"
"Azra" (1988.) drugi je film iz Idrizovićeve ratne faze. Ovaj film govori o kraju rata u Sarajevu i položaju žene.
U pripremama za igrani film "Bosanski rulet" ga zatiče rat u Sarajevu.
Radi za producentsku kuću Saga gdje režira nekoliko kratkih dokumentarnih filmova različite tematike. Ratni rad autora udruženi u Sagi je nagrađen Feliksom Evropske filmske akademije. Na brojnim svjetskim festivalima je prikazan i Sagin film "MGM Sarajevo", gdje je Idrizović bio jedan od trojice reditelja.
Na kultnom TV serijalu "Hodoljublja" radio je sa Zukom Džimhorom.
Knjiga “Spomena" objedinjava zapise Mirze Idrizovića nastale tokom rata i svjedočanstvo su o životu u opkoljenom Sarajevu.