Trovanje hranom gotovo nikada ne dolazi od onoga što ste pojeli prije sat ili dva. Većina ljudi instinktivno okrivi posljednji obrok, jutarnju kafu ili ručak, ali pravi uzrok često se krije u hrani koju ste konzumirali danima ranije.
Stručnjaci objašnjavaju da simptomi trovanja hranom ne nastupaju odmah jer je bakterijama i virusima potrebno određeno vrijeme da se razviju u organizmu.
Zašto vas posljednji obrok često zavara?
Period inkubacije predstavlja vrijeme od ulaska bakterije ili virusa u organizam do pojave prvih simptoma. Taj period može trajati od nekoliko sati pa do više dana.
Norovirus, jedan od najčešćih uzročnika trovanja hranom, simptome izaziva između 12 i 48 sati nakon zaraze. Može se prenijeti putem školjki, voća, povrća, ali i kontaktom s kontaminiranim površinama i priborom za jelo.
Koliko dugo trovanje hranom može „čekati“?
Različiti uzročnici imaju različite periode inkubacije:
Salmonela – simptomi se mogu pojaviti i do šest dana nakon konzumiranja zaražene hrane. Najčešće se nalazi u nedovoljno pečenoj peradi, jajima i mliječnim proizvodima.
Escherichia coli (E. coli) – simptomi se mogu javiti i do deset dana kasnije. Najčešći izvori su nedovoljno termički obrađeno meso, nepasterizirano mlijeko, sokovi i neoprano voće.
Kampilobakter – simptomi se uglavnom razvijaju u roku od pet dana, a prenosi se sirovim mesom, mlijekom i zagađenom vodom.
Upravo zbog toga nije lako utvrditi koja je hrana uzrokovala problem.
Kako smanjiti rizik od trovanja hranom?
Nekoliko jednostavnih navika može značajno smanjiti rizik:
Perite voće i povrće čak i kada ne jedete njihovu koru.
Koristite kuhinjski termometar kako biste bili sigurni da je meso dovoljno termički obrađeno.
Ne perite sirovu piletinu ili drugo živinsko meso prije pripreme, jer tako možete proširiti bakterije po kuhinji.
Jesu li ostaci hrane iz frižidera uvijek sigurni?
Ne nužno. Hrana može sadržavati opasne bakterije čak i kada izgleda, miriše i ima ukus potpuno normalno.
Bakterije poput Listerije, Salmonele, E. coli i Clostridium botulinum često ne uzrokuju vidljive promjene na hrani, pa se ne možete osloniti samo na miris ili izgled.
Šta raditi ako dođe do trovanja?
Najčešći simptomi su proljev, povraćanje, mučnina i grčevi u stomaku. U većini slučajeva simptomi prolaze sami od sebe.
Važno je:
- odmarati se,
- unositi dovoljno tečnosti kako bi se spriječila dehidracija,
- potražiti medicinsku pomoć ako simptomi postanu ozbiljni ili traju nekoliko dana.
Poseban oprez preporučuje se kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika, jer kod njih posljedice dehidracije mogu biti znatno ozbiljnije.