Arheolozi su pronašli stotine grobova na groblju iz bakarnog doba u Varni (Bugarska), od kojih su neki bili ispunjeni zlatnim artefaktima neprocjenjive vrijednosti.
U jesen 1972. godine, radnici u primorskom bugarskom gradu Varni slučajno su naišli na drevno groblje prepuno blaga. Pogrebni lokalitet sadržavao je više od 3.000 zlatnih artefakata iz perioda od 4600. do 4300. godine prije nove ere, što ih čini najstarijim zlatnim predmetima na svijetu.
Tokom dvadesetogodišnjeg iskopavanja, arheolozi su pronašli zlatne predmete u 62 od ukupno 300 grobnica. Međutim, jedna trećina svih pronađenih zlatnih predmeta poticala je iz samo jednog groba, Groba 43. U njemu se nalazio skelet muškarca koji je imao više od 60 godina u trenutku smrti, prije skoro šest milenija.
Čovjek iz Groba 43, za kojeg se pretpostavlja da se bavio obradom metala ili bio visokopozicionirani vođa, sahranjen je sa nevjerovatnim nizom dragocjenosti zlatne ogrlice, narukvice, minđuše i privjesci; mali zlatni diskovi koji su nekada bili prišiveni na njegovu odjeću; sjekira s drškom obloženom zlato te zlatna futrola za penis, što je jedinstven nalaz ove vrste.
Ukupno je na groblju u Varni pronađeno više od šest kilograma zlata. Starosti do 6.600 godina, ovo blago predstavlja najstariji dokaz da su ljudi sistematski obrađivali zlato.
Arheolozi još uvijek nisu sigurni zašto se obrada zlata razvila baš na Balkanu prije više od šest milenija, ali vjeruju da je to povezano s inovacijama u rudarstvu, metalurgiji i trgovini na daljinu.
Iz Arheološkog muzeja u Varni, gdje se čuva ova kolekcija, navode:
„Groblje u Varni ilustruje rani stadij nastanka klasno podijeljenog društva, odnosno prototip društvene i političke strukture. Zlatni predmeti su bili sveti i simbolični atributi koji su označavali društveni status, a ne isključivo pokazatelji bogatstva.“
Mali broj ljudi sahranjenih s ovako ogromnim količinama zlata vjerovatno su bili vođe zajednice, što Varnu postavlja na mapu kao jednu od najranijih civilizacija na svijetu.