Arheolozi koji su provodili rutinska istraživanja prije početka nove gradnje na području kibuca Ramat Rahel u Jerusalemu očekivali su uobičajen nalaz, nekoliko ulomaka keramike ili ostatke drevnog zida. Umjesto toga, naišli su na otkriće koje ih je ostavilo bez odgovora i otvorilo novu historijsku zagonetku.
Tokom iskopavanja pronašli su stepenište koje vodi duboko pod zemlju, prema ogromnom sistemu tunela isklesanih u čvrstoj stijeni. Tunel se proteže više od 45 metara, dok su pojedini prolazi visoki čak pet metara i široki oko tri metra. Ko ga je izgradio, kada je nastao i koja je bila njegova prava svrha, zasad niko ne može sa sigurnošću reći.
Voditelji iskopavanja iz Izraelske uprave za antikvitete, Sivan Mizrahi i Zinovi Matskevich, opisali su trenutak otkrića kao potpuno neočekivan.
„Iskopavanja smo provodili na relativno kamenitom i otvorenom terenu kada smo iznenada naišli na prirodnu krašku šupljinu“, naveli su u službenom saopćenju. „Na naše veliko iznenađenje, kako su radovi napredovali, ta šupljina se pretvorila u dugačak tunel. Dijelovi su i dalje urušeni, tako da tunel još nije otkrio sve svoje tajne.“
Razmjeri cijelog poduhvata ostavili su arheologe bez riječi. Već sam način klesanja tunela ukazuje na to da je riječ o projektu koji je zahtijevao ozbiljnu organizaciju, veliki broj radnika i precizno planiranje.
„Jasno je da su oni koji su iskopali ovaj tunel uložili ogroman trud, pažljivo planirali radove te raspolagali sposobnostima i resursima potrebnim za ostvarenje takvog cilja“, istaknuli su arheolozi.
No upravo ono najvažnije i dalje ostaje potpuna nepoznanica – čemu je tunel zapravo služio.
Istraživači su isprva pretpostavili da je tunel možda bio dio drevnog akvadukta ili sistema za snabdijevanje vodom. Međutim, detaljna geološka analiza ubrzo je pokazala da u blizini nema podzemnog izvora vode.
Dodatnu sumnju izazvala je činjenica da zidovi tunela nisu obloženi malterom, što je bila uobičajena praksa kod drevnih vodovodnih sistema.
Nakon toga razmatrana je mogućnost da je prostor imao poljoprivrednu ili industrijsku namjenu, ali ni za to nisu pronađeni dokazi. Nisu otkriveni artefakti niti predmeti koji bi upućivali na proizvodnju ili skladištenje.
Trenutno se smatra da je tunel možda iskopan radi vađenja krede i proizvodnje građevinskog kamena ili vapna.
Arheolozi navode da su pronađeni ventilacijski otvori, kao i tragovi isklesanog materijala na podu, što ukazuje na radnu i praktičnu svrhu prostora.
Ipak, ni ova teorija još nije potvrđena. Moguće je i da je cijeli projekt ostao nedovršen.
Dodatnu misteriju predstavlja činjenica da nije pronađen nijedan predmet koji bi pomogao u određivanju starosti tunela.
„Starost tunela također ostaje misterija jer nije pronađen ni najmanji predmet koji bi ukazao na vrijeme njegovog nastanka“, objasnili su istraživači.
Ipak, blizina važnih arheoloških lokaliteta sugerira da bi tunel mogao biti star između 2500 i 3000 godina, ali to još nije potvrđeno.
Arheolog Amit Re’em iz Izraelske uprave za antikvitete izjavio je da ovakva otkrića pokazuju koliko je historija Jeruzalema još uvijek neistražena.
„Obično imamo objašnjenje za ono što pronađemo, ali ponekad, kao u ovom slučaju, ostanemo zapanjeni i zadivljeni“, rekao je.
Dok istraživanja traju, ovaj golemi podzemni tunel ostaje jedna od najvećih arheoloških misterija u regiji, prolaz čija bi prava svrha mogla još dugo ostati skrivena u dubinama stijene.