Premalen, pregust i preblizu Suncu, Merkur je planetarna zagonetka koja prkosi gotovo svemu što znamo o nastanku planeta. Već decenijama zbunjuje astronome, ali nova svemirska misija koja stiže sljedeće godine mogla bi konačno riješiti misteriju planete koja, prema svim pravilima fizike, ne bi trebala postojati.
Na prvi pogled, Merkur može izgledati kao najdosadnija tačka u Sunčevom sistemu, pusta površina bez vode i s rijetkom atmosferom koja jedva postoji. Ipak, ispod te nezanimljive vanjštine krije se fascinantan svijet obavijen tajnom.
Naučnike muči samo postojanje ove planete. Merkur je sićušan (20 puta manje masivan od Zemlje), ali je drugi najgušći planet u našem sistemu. Razlog tome je ogromno metalno jezgro koje čini čak 85 posto njegovog radijusa, dok kod Zemlje ili Marsa jezgro zauzima tek polovinu.
Ključno pitanje je: kako je Merkur nastao? Odgovore bi mogla donijeti zajednička evropsko-japanska misija BepiColombo, lansirana 2018. godine. Sonda će ući u orbitu Merkura u novembru 2026. godine i pokušati otkriti odakle je ovaj "svemirski čudak" došao.
Modeli formiranja planeta ne mogu objasniti Merkur kakvog vidimo danas. Trenutno najpopularniji scenario je teorija divovskog sudara. Prema ovoj ideji, Merkur je nekada bio mnogo veći (veličine Marsa) i kružio je dalje od Sunca. U prvih 10 miliona godina postojanja, u taj "proto-Merkur" udario je drugi masivni objekat, ogulivši mu vanjske slojeve i ostavivši samo gusto jezgro bogato željezom.
Međutim, ova teorija ima problem: NASA-ina misija Messenger otkrila je na površini elemente poput kalija i sumpora koji bi pri tako snažnom sudaru morali ispariti. Također, pronađen je vodeni led u sjenovitim kraterima, što dodatno komplikuje priču.
Misija BepiColombo, sastavljena od dvije letjelice, mapirat će sastav površine i proučavati slabo magnetsko polje. Ako je Merkur zaista pretrpio divovski udar, to je moralo stvoriti okean magme čije bi dokaze misija mogla pronaći.
Također, naučnici se nadaju da bi mogli pronaći dokaze na samoj Zemlji. Postoji hipoteza da su rijetki meteoriti, nazvani aubriti, zapravo komadići "proto-Merkura" koji su završili na našoj planeti. Izbjegavajte umjetno stvorene zaključke dok laboratorijske analize ovih meteorita u narednim godinama ne daju konačnu riječ.