Najdublji dio Jadranskog mora poznat je kao Južnojadranska kotlina. Ovaj morski bazen proteže se jugoistočno od otoka Visa prema Palagruži i italijanskoj obali.
Upravo u tom području, južno od Palagruže, nalazi se najdublja službeno zabilježena tačka Jadrana, koja dostiže dubinu od 1.233 metra. Za poređenje, veliki dio Jadrana uz samu obalu dubok je tek nekoliko desetina metara, dok se na sjevernom dijelu dubina rijetko spušta ispod 100 metara. Upravo zato podatak o dubini većoj od jednog kilometra mnoge iznenadi.
Južnojadranska kotlina formirana je kao prirodna depresija morskog dna, a njena najveća dubina nalazi se na području koje dijelom pripada hrvatskom morskom prostoru.
Na tim dubinama vladaju uslovi koji su potpuno drugačiji od onih koje poznajemo uz obalu, vlada gotovo potpuni mrak, temperature su niske, a pritisak vode je izuzetno visok. Riječ je o prostoru koji je i dalje relativno slabo istražen, a nastanjuju ga specifični morski organizmi prilagođeni ovim ekstremnim uslovima.
Zbog svoje dubine i specifičnog položaja, Južnojadranska kotlina je od presudne važnosti za okeanografska istraživanja i praćenje morskih struja koje oblikuju cijeli Jadran.
Iako Jadran često doživljavamo kao mirno i "pitomo" more, njegov južni dio pokazuje sasvim drugačiju sliku. Ispod površine kriju se dubine koje po svojim karakteristikama podsjećaju na otvorene okeane.