Grob šamanke iz Bad Dürenberga, u njemačkom okrugu Saale, star je oko 9.000 godina i predstavlja jedan od najspektakularnijih arheoloških nalaza u centralnoj Evropi. Iako je otkriven još 1934. godine, tek su istraživanja započeta 2019. omogućila da se ostaci grobne jame ispitaju u laboratorijskim uslovima koristeći najsavremenije metode.
Nova istraživanja donijela su niz senzacionalnih saznanja, a mikroskopska analiza dokazala je prisustvo perja, koje je vjerovatno bilo dio raskošnog ukrasa za glavu, saopštio je Državni muzej prahistorije Saksonija-Anhalt.
U grobu iz mezolita (srednjeg kamenog doba) sahranjena je žena stara između 30 i 40 godina, držeći u naručju šestomjesečno dijete. Ukras za glavu od srnećih rogova, kao i nakit od životinjskih zuba na njenom tijelu, jasno ukazuju na njen poseban položaj, bila je šamanka i duhovni vođa svoje zajednice.
Zanimljivo je da je grob slučajno otkriven tokom radova na kanalizaciji 1934. godine, ali je tadašnji brzopleti iskop previdio mnoge detalje. Savremeni arheolozi su se vratili na isto mjesto i otkrili netaknute dijelove jame prožete crvenim okerom.
Najveći izazov za istraživače bio je dokazivanje prisustva perja, koje se u zemlji obično potpuno razgradi. Tuija Kirkinen s Univerziteta u Helsinkiju uspjela je pod mikroskopom identifikovati fragmente manje od jednog milimetra.
Guščije perje pronađeno u predjelu glave šamanke, potvrđujući teoriju o raskošnoj kapi.
Tragovi perja vrabaca i ptica iz reda koka (poput tetrijeba) pronađeni su na maskama od rogova koje su otkrivene ispred same grobne jame.
Ispred groba otkrivena je još jedna jama, napravljena oko 600 godina nakon njene sahrane. U njoj su pronađene dvije maske od jelenjih rogova. Ovo otkriće sugeriše da je šamanka bila toliko značajna figura da su joj potomci polagali dragocjene darove na grob stoljećima nakon njene smrti.
Sva ova saznanja bit će predstavljena javnosti od 27. marta 2026. godine u Državnom muzeju u Halleu. Na izložbi od 900 kvadratnih metara bit će prikazani eksponati iz cijelog svijeta (uključujući i Srbiju), koji prate početke religije i život u mezolitu, epohi velikih klimatskih promjena i novih mogućnosti.