Boravak u mikrogravitaciji ne utječe samo na mišiće i kosti, nego može trajno promijeniti i anatomski položaj ljudskog mozga. Novo istraživanje, objavljeno u januaru 2026. godine, pokazuje da čak i relativno kratki boravci u svemiru mogu dovesti do mjerljivih promjena u strukturi i položaju mozga astronauta.
Bestežinsko stanje uzrokuje preraspodjelu tjelesnih tečnosti, što mijenja način na koji mozak „leži“ unutar lobanje. Ranija istraživanja su pokazala da se centar mase mozga nakon svemirskih misija pomjera prema gore. Eksperimenti sa simulacijom mikrogravitacije na Zemlji također su otkrili promjene u volumenu pojedinih regija mozga, što ukazuje na anatomske deformacije, a ne samo na prosto pomjeranje.
Tim koji je predvodila fiziologinja Rachael Seidler sa Univerziteta Florida, analizirao je snimke mozga 26 astronauta. Analiza je uključivala i učesnike 60-dnevnog istraživanja koje je provela Evropska svemirska agencija (ESA).
Tokom boravka u svemiru, mozak se pomjera prema gore i unazad, te se blago naginje.
Kod astronauta koji su proveli godinu dana u orbiti, promjene položaja i oblika iznosile su između dva i tri milimetra. Iako to zvuči malo, u anatomiji mozga to su značajne vrijednosti.
Efekti su bili najizraženiji nakon dugotrajnih misija, što potvrđuje da je trajanje boravka u svemiru ključni faktor.
Naučnici naglašavaju da nisu utvrđene promjene u inteligenciji, osobinama ličnosti ili kognitivnim sposobnostima. Međutim, najveće promjene zabilježene su u regijama odgovornim za ravnotežu i senzomotornu kontrolu.
Najizraženiji pomaci uočeni su u stražnjem insularnom korteksu, a stepen tog pomjeranja direktno je povezan sa lošijom ravnotežom nakon povratka na Zemlju. Zbog toga astronauti često prijavljuju nestabilnost odmah nakon slijetanja, a potpuni oporavak može trajati mjesecima dok se mozak ne vrati u svoj prvobitni položaj.
Ovi nalazi, objavljeni u stručnom časopisu PNAS, postavljaju temelje za razvoj novih strategija zaštite zdravlja astronauta. Razumijevanje ovih neuroanatomskih promjena ključno je za planiranje sigurnijih misija na Mjesec i Mars, gdje će astronauti boraviti u mikrogravitaciji mnogo duže nego što je to trenutno slučaj na Međunarodnoj svemirskoj stanici.