Usred riznice blistavih zlatnih predmeta iz iberijskog bronzanog doba, dva korodirana artefakta mogla bi biti najdragocjenija od svih.
Istraživači su otkrili da su jedna tamna narukvica i zarđala šuplja hemisfera ukrašena zlatom izrađene ne od metala iz Zemljine kore, već od željeza porijeklom iz meteorita koji su pali s neba.
Otkriće, koje je predvodio danas penzionisani šef konzervacije Nacionalnog arheološkog muzeja u Španiji Salvador Rovira-Llorens, predstavljeno je u radu objavljenom 2024. godine. Nalazi ukazuju na to da su tehnologija i tehnike obrade metala na Iberijskom poluostrvu prije više od 3.000 godina bile znatno naprednije nego što se ranije vjerovalo.
Blago iz Viljene, kako se naziva zbirka od 66 predmeta uglavnom izrađenih od zlata, otkriveno je prije više od 60 godina, 1963. godine, na području današnjeg Alicantea u Španiji. Od tada se smatra jednim od najvažnijih primjera zlatarskog umijeća bronzanog doba na Iberijskom poluostrvu, ali i u cijeloj Evropi.
Određivanje starosti ove kolekcije bilo je donekle otežano upravo zbog dva predmeta: male šuplje hemisfere, za koju se pretpostavlja da je bila dio žezla ili drške mača, i jedne narukvice.
Oba predmeta izgledaju kao da su napravljena od željeza; hemisfera ima maksimalni prečnik od 4,5 centimetara, a narukvica 8,5 centimetara.
Na Iberijskom poluostrvu željezno doba, kada je upotreba željeza počela potiskivati bronzu, započelo je najranije oko 850. godine prije nove ere.
Međutim, zlatni predmeti iz ove riznice datirani su u period između 1500. i 1200. godine prije nove ere. Zbog toga je bilo teško objasniti kako se ovi predmeti „željeznog izgleda“ uklapaju u kontekst Blaga iz Viljene.
Ipak, ruda željeza iz Zemljine kore nije jedini izvor obradivog željeza. Širom svijeta postoje brojni predmeti iz perioda prije željeznog doba koji su izrađeni od materijala porijeklom iz meteorita.
Možda najpoznatiji primjer je bodež faraona Tutankamona, izrađen od meteoritskog željeza, ali postoje i druga oružja iz bronzanog doba napravljena od ovog materijala, koji je u to vrijeme bio izuzetno cijenjen.
Postoji način da se napravi razlika: željezo iz meteorita sadrži znatno više nikla nego željezo izvađeno iz Zemlje.
Zbog toga su istraživači dobili dozvolu Gradskog arheološkog muzeja u Viljeni, gdje se kolekcija čuva, da pažljivo ispitaju dva artefakta i utvrde koliko nikla sadrže.
Uzeli su male uzorke s oba predmeta i analizirali ih pomoću masene spektrometrije kako bi odredili njihov sastav.
Uprkos visokom stepenu korozije, koja može izmijeniti elementarni sastav artefakata, rezultati ukazuju na to da su i hemisfera i narukvica izrađene od meteorskog željeza.
Time je riješena dilema o tome kako se ova dva predmeta uklapaju u ostatak kolekcije: nastali su u istom periodu, između oko 1400. i 1200. godine prije nove ere.
„Dostupni podaci sugeriraju da bi kapa i narukvica iz Blaga iz Viljene mogli predstavljati prva dva predmeta na Iberijskom poluostrvu koja se mogu pripisati meteorskom željezu“, navode istraživači, dodajući da je to „u skladu s kasnim bronzanim dobom, prije početka široke proizvodnje željeza iz Zemljine kore“.
Ipak, zbog jake korozije, rezultati još nisu konačni.
Tim istraživača ističe da danas postoje savremenije, neinvazivne metode koje bi mogle pružiti detaljnije podatke i dodatno potvrditi ove nalaze.