Većina požara sagori svoje gorivo za nekoliko sati, dana ili sedmica. Međutim, kada se zapale podzemna nalazišta fosilnih goriva, vatrena stihija može da bjesni decenijama.
Gasni krater Darvaza, u svijetu poznat i kao "Vrata pakla", predstavlja jamu široku 60 metara u pustinji Karakum u Turkmenistanu, koja gori najmanje 40 godina, prenosi Science Focus.
Sporno porijeklo i pogrešna procjena geologa
Porijeklo kratera i danas je predmet rasprava. Neki tvrde da se otvorio sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je sovjetska bušotina za gas slučajno probila podzemni džep prirodnog gasa. Drugi, pak, vjeruju da je krater nastao prirodnim putem još šezdesetih godina.
Kako god bilo, kada su geolozi otkrili da metan curi iz kratera, zapalili su gas nadajući se da će tako spriječiti ekološku katastrofu. Pretpostavili su da će vatra izgorjeti za nekoliko sedmica, ali jama nesmanjenim intenzitetom gori i decenijama kasnije.
Neograničeno podzemno gorivo
Krater se nalazi iznad ogromnog naftnog i gasnog polja koje se proteže kroz Turkmenistan i Uzbekistan. To znači da je direktno povezan sa gigantskim podzemnim rezervama metana koje vatri konstantno osiguravaju gotovo neograničeno gorivo.
Kanadski istraživač George Kourounis krenuo je 2013. godine u opasnu ekspediciju kako bi proučio ovaj fenomen. Noseći odijelo otporno na visoke temperature, spustio se na sam dno kratera da prikupi uzorke zemljišta. Tom prilikom otkrio je jednostavne organizme koji uspijevaju da prežive u ekstremnim i surovim uslovima na dnu užarene jame.
Postoje i stariji požari na planeti
Iako su "Vrata pakla" najpoznatiji aktivni požar ovog tipa, oni nisu najstariji na Zemlji. Debeli slojevi podzemnog uglja, poznati kao ugljeni slojevi, mogu održavati požare stoljećima.
Jedan takav požar u ugljenom sloju ispod planine Wingen u Australiji gori već više od 5.000 godina. Sve dok se njihove ogromne podzemne zalihe goriva potpuno ne iscrpe, ovi požari će nastaviti da gore unedogled.