Ova misteriozna civilizacija, živjela je u Meksiku između 1200. i 400. godine prije nove ere. Olmeci se smatraju precima svih poznatijih kultura poput Maja i Asteka, a najpoznatiji su nam po monumentalnim vjerskim kompleksima i masivnim kamenim skulpturama. Također, ostalo je i zapisano kako su voljeli igre loptom, ali i uživali u – čokoladi. Pa stoga, možda i nije loše malo izbliza upoznati narod Olmeca, piše Punkufer.
Rad, trgovina i rekreacija
Najstariji podaci pokazuju kako su Olmeci u početku preživljavali prikupljanjem biljne hrane i palminih plodova, a zatim su počeli loviti kornjače i tražiti školjke. Ubrzo su počeli iskorištavati plodna obalna područja Meksičkog zaljeva, te uzgajati usjeve poput kukuruza i graha. Najranije urbano naselje bilo je u San Lorenzu, a uspjeli su i stvoriti razgranatu trgovačku mrežu koja se protezala sve do Nikaragve. Trgovali su opsidijanom, serpentinom, žadom, ali i perjem. Kasnije, kad su stigli europski osvajači, točnije Španci, primijetili su da Azteci igraju igre loptom koje su izmislili Olmeci. Samo ime „Olmec“ potječe od aztečkog izraza koji označava „gumene ljude“.
Umjetnost i arhitektura
Najupečatljivija umjetnička djela olmečke civilizacije bile su kolosalne kamene glave. Većina ih je isklesana u bazaltu te prikazuju snažne crte lica, tako da je lako moguće da glave prikazuju vladare. Neke su visoke i 3 metra, a mogu težiti 8 tona. Glava obično „nosi“ kacigu s jaguarovim šapama koje vise preko čela, što je simbol političke i vjerske moći. Ostala umjetnička djela uključivala su rezbarije na stijenama, pećinske slike i skulpture od žada, keramike i kamena. Svi značajni gradovi bili su simetrični te imali pomno uređen raspored vjerskih središta.
Jezik i religija
Čini se kako su Olmeci poštivali prirodna mjesta koja su povezivala nebo, zemlju i podzemlje. Imena olmečkih bogova nisu poznata, ali kao i kod većine poganskih religija, predstavljali su prirodne pojave poput kiše, ali i zemlje te životinja. Olmeci su poseban značaj davali životinjama na vrhu hranidbenog lanca, kao što su jaguari, orlovi, zmije i morski psi. Oni su identificirani kao božanska bića, te se smatralo kako se moćni vladari mogu pretvoriti u njih. Vrhovno božanstvo vjerojatno je predstavljalo pola čovjeka, polu jaguara. Olmeci su imali i svoje pismo, no dokumenti koji bi ga mogli dešifrirati nepovratno su izgubljeni.
Nestanak civilizacije
Olmečku civilizaciju karakterizira sistemski periodično uništavanje njenih glavnih gradova. Dogodilo se to sa San Lorenzom oko 900. godine prije Krista nakon čega je La Venta postala najvažniji grad s 18 hiljada stanovnika. Oko 400. godine prije Krista i La Venta je pretrpjela uništavanje svojih zgrada i spomenika. Cijela je civilizacija naglo i misteriozno nestala oko 300. godine prije Krista. Ipak, od Asteka u blizini do Maja dalje, Olmeci će vijekovima utjecati na druge autohtone američke kulture, a takvi se utjecaji Olmeka i danas osjećaju u kulturi Meksika i okolnih područja.