Naučnici su zbunjeni misterioznim objektima koje je snimio svemirski teleskop James Webb, a najnovija otkrića sugerišu da bi oni mogli biti ključna karika koja nedostaje u razumijevanju nastanka supermasivnih crnih rupa. Ovi objekti, nazvani "male crvene tačkice" (eng. Little Red Dots ili LRDs), postali su jedna od najvećih zagonetki moderne astronomije otkako su se počeli pojavljivati na snimcima ranog svemira.
"Ovo je prvi put u mojoj karijeri da proučavam objekt za koji uistinu ne razumijemo zašto izgleda tako kako izgleda. Mislim da je pošteno nazvati ih misterijom", izjavila je za CNN Jenny Greene, profesorica astrofizičkih nauka na Univerzitetu Princeton.
Rješenje zagonetke: Mlade crne rupe u "čahurama" gasa
Iako su prve teorije sugerisale da bi se moglo raditi o ogromnim galaksijama, prekretnica je stigla početkom 2026. godine. Tim istraživača sa Univerziteta u Kopenhagenu objavio je studiju koja nudi dosad najuvjerljivije objašnjenje: radi se o mladim supermasivnim crnim rupama skrivenim unutar gustih "čahura" jonizovanog gasa.
Analize pokazuju da intenzivan sjaj i crvena boja ovih tačkica ne potiču od zvijezda, već od ekstremne toplote gasa koji crna rupa usisava. Njihova crvena boja je posljedica dva faktora: širenja svemira (crveni pomak) te guste prašine i vodonika koji blokiraju plavu svjetlost, a propuštaju samo crvene talasne dužine.
Veliki korak ka razumijevanju dogodio se kada je tim na čelu s Annom de Graaff iskoristio Webbov teleskop za analizu objekta nazvanog "Litica" (eng. The Cliff). Naziv je dobio po oštrom prelazu u svom svjetlosnom spektru. Potvrđeno je da crvena boja dolazi od toplog vodonika koji okružuje "središnji motor", najvjerovatnije crnu rupu u fazi rađanja.
Iako teorija o crnim rupama trenutno vodi, dio naučne zajednice (poput Avi Loeba sa Harvarda) razmatra mogućnost da su crvene tačkice zapravo kvazi-zvijezde. To bi bile primordijalne zvijezde milion puta veće od Sunca, koje bi nakon smrti direktno kolabirale u supermasivne crne rupe.
Jorryt Matthee, astrofizičar koji je skovao pojam "crvena tačkica", vjeruje da bi ovi objekti mogli biti "dječija faza" formacije galaksija kakve danas poznajemo. Do danas je identifikovano više od 340 ovakvih objekata, a pojavljuju se u periodu između 600 miliona i 1,5 milijardi godina nakon Velikog praska, nakon čega praktično nestaju, što sugeriše da je riječ o kratkoj, ali nasilnoj fazi rasta svemira.