Neobične eksplozije koje iza sebe ostavljaju goleme kratere u Siberia već godinama zbunjuju naučnike, a najnovija objašnjenja sugeriraju da njihov uzrok nije direktno povezan s klimatskim promjenama, ali bi upravo one mogle povećati učestalost tih dramatičnih pojava.
Prema dosadašnjim saznanjima, najvjerovatniji uzrok eksplozija jeste nakupljanje plinova ispod permafrosta, odnosno trajno smrznutog tla koje ostaje na temperaturi ispod nule tokom cijele godine.
U sjeverozapadnom dijelu Siberia, gdje su krateri otkriveni, nalaze se velika nalazišta nafte i plina koja se eksploatišu već decenijama. Upravo je permafrost u mnogim slučajevima djelovao kao prirodna barijera koja je „zarobila“ te plinove duboko ispod površine.
Debeli slojevi leda i smrznutog tla funkcionišu poput poklopca, zadržavajući plin pod zemljom. Kada ti slojevi oslabe, dolazi do pomjeranja plina i stvaranja pritiska koji može rezultirati eksplozijom.
Šta se dešava tokom arktičkog ljeta
Tokom kratkih, ali intenzivnih arktičkih ljeta, površinski slojevi permafrosta počinju se topiti. Taj proces mijenja kretanje vode u tim pretežno ravnim područjima, što dodatno utiče na stabilnost tla.
Topljenje leda, promjene u kretanju vode, ali i dugogodišnja eksploatacija fosilnih goriva mogu zajedno uticati na pomjeranje i nakupljanje plinova ispod površine.
Klimatske promjene kao faktor rizika
Iako same eksplozije nisu direktna posljedica klimatskih promjena, naučnici upozoravaju da bi upravo globalno zagrijavanje moglo povećati njihovu učestalost.
Arktik se, prema dostupnim podacima, zagrijava dva do tri puta brže od ostatka planete. To znači duža ljeta, produžene periode topljenja permafrosta i značajne promjene u kretanju vode.
Sve to dodatno slabi slojeve leda koji zadržavaju plin, čime se povećava vjerovatnoća naglog oslobađanja energije u obliku eksplozija.
Proces koji traje hiljadama godina?
Iako su krateri u Siberia relativno nedavno privukli pažnju javnosti, naučnici smatraju da se slični procesi možda dešavaju već hiljadama godina u područjima prekrivenim permafrostom.
Uprkos napretku istraživanja, tačan mehanizam nakupljanja plina i okidač samih eksplozija još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Međutim, sve više indicija upućuje na to da klimatske promjene povećavaju vjerovatnoću njihove pojave.
Istraživanja se nastavljaju
Trenutni naučni napori usmjereni su na utvrđivanje jesu li ove eksplozije specifične za određena područja, poput sjeverozapadnog Sibira, ili se mogu pojavljivati i u drugim dijelovima svijeta gdje postoji permafrost.
Ova pojava otvara nova pitanja o stabilnosti tla u arktičkim regijama i potencijalnim rizicima koje donose promjene u okolišu, dok naučnici nastoje bolje razumjeti procese koji se odvijaju duboko ispod površine Zemlje.