U geometriji, dodekaedrom nazivamo poliedar omeđen s dvanaest ploha, koje imaju oblik peterokuta i raspoređene su tako da tijelo ima trideset bridova i dvadeset vrhova.
U arheologiji, kad govorimo o tzv. rimskom dodekaedru, spominjemo jednu od najvećih zagonetki u povijesti te znanosti.
Naime, širom velikog područja nekadašnjeg Rimskog Carstva, pronađeni su neobični brončani i kameni predmeti u obliku pravilnog dodekaedra, s rupama u sredini svake pentagonalne plohe, katkad i s dekorativnim izbočenjima na vrhovima. Većinom potječu iz drugog i trećeg stoljeća, a njihova funkcija do danas nije rasvijetljena.
Neki arheolozi vjeruju da se ovaj predmet koristio kao svijećnjak, no ta teorija nije osobito uvjerljiva ako znamo da su Rimljani slabo koristili svijeće, dajući prednost uljanim lampama.
I ostala objašnjenja su manjkava, poput onog da je upotrebljavan kao pomoć pri mjerenju udaljenosti; da se radi o dječjoj igrački, oružju, astronomskom instrumentu, religioznom simbolu ili pak napravi za prognoziranje promjena vremena, piše Povijest.hr.
Osobito neobična jest činjenica da Rimljani, koji su obično vodili precizne bilješke, ovaj predmet nigdje ne spominju.
Na internetu se zadnjih godina pojavilo nekoliko stranica na kojima amateri pokušavaju otkriti njegovu svrhu. Najviše glasova zasad ima teorija da je povezan sa znakovima zodijaka, a prilično je popularna i ona da se radi o stvarčici izvanzemaljskog porijeka.
