Neuronaučnici su 2013. godine objavili jedan od najneobičnijih izvještaja u historiji medicine, o čovjeku koji je tvrdio da može namirisati vremenske promjene.
Dolazeća oluja, govorio je, imala je gotovo nepodnošljiv miris, mješavinu tvora i luka.
Naučnici nisu uspjeli objasniti šta bi moglo izazvati ove neobične simptome.
Većina nas, srećom, nema ovaj nepoželjan “dar”, ali čak i suptilne promjene u atmosferi kao da su povezane s promjenama u našem tijelu.
I dok nauka još nije potvrdila mnoge od ovih veza, dosadašnji nalazi su prilično intrigantni.
Ako je to tačno, značilo bi da sve, od rizika od srčanog udara do spola nerođenog djeteta, može u određenoj mjeri zavisiti od vremenske prognoze.
Kiša i reumatizam
Uprkos brojnim iskustvima ljudi koji tvrde da vlažno i vjetrovito vrijeme pogoršava bolove u zglobovima, dokazi za to nisu sasvim jasni.
Istraživanje iz 2011. godine, koje je analiziralo devet studija, zaključilo je da ne postoji jasan utjecaj vremenskih prilika na simptome reumatoidnog artritisa.
Ako vjerujete da vam kiša izaziva bol, vjerovatnije je da ćete primijetiti upravo one kišne dane kada se osjećate loše, a zanemariti one kada nemate tegoba.
Ipak, ovo pitanje još nije konačno razjašnjeno.
Dio konfuzije može poticati iz činjenice da je teško uzeti u obzir sve faktore, poput odjeće koju ljudi nose ili da li borave unutra ili napolju.
Pad pritiska koji izaziva glavobolju
Imate li osjećaj kao da vas nebo “pritišće”? To i nije daleko od istine, iznad nas se stalno nalazi ogromna masa zraka.
Za neke ljude, to zaista može biti okidač za glavobolju.
Kazuhito Kimoto i njegov tim s Medicinskog univerziteta Dokio u Japanu pratili su 28 pacijenata s migrenom tokom godine.
Upoređujući njihove zapise s meteorološkim podacima, otkrili su da se bol često javlja kada dođe do pada atmosferskog pritiska, piše BBC.
Iako je riječ o malom uzorku, i druga istraživanja su potvrdila ovaj obrazac, prodaja lijekova protiv bolova raste kada pritisak opada.
Jedno od mogućih objašnjenja je da promjene pritiska utječu na vestibularni sistem, koji je zadužen za ravnotežu, što može izazvati vrtoglavicu i migrene.
Velike hladnoće koje “lede” srce
Osim što donosi sezonu prehlada i gripe, zima je povezana i s većim brojem srčanih udara.
Jedna studija iz Kine pokazala je da smrtnost od srčanih bolesti tokom zime može porasti i do 40 posto u odnosu na proljeće i ljeto.
Tačan uzrok nije poznat, ali se smatra da hladnoća povećava krvni pritisak, što dodatno opterećuje srce.
Više sunca, više sinova
Možda mislite da se dječaci i djevojčice rađaju u približno jednakom omjeru, ali i to može varirati ovisno o vremenskim uslovima.
Na sjevernoj hemisferi više dječaka začinje se u toplijim godinama nego u onima s hladnim zimama.
Zanimljivo, žene u Londonu su devet mjeseci nakon velikog smoga 1952. godine rađale više djevojčica nego dječaka.
Razlog za to još nije jasan.
Moguće je da temperatura utječe na hormone ili kvalitet sperme, a neki smatraju da je riječ o evolutivnom mehanizmu prilagodbe uslovima okoline.
Ipak, ove razlike su male i ne bi trebale utjecati na planiranje porodice.
Smrt pod utjecajem kosmičkih zraka
Sunce stalno bombarduje Zemlju geomagnetnim olujama i kosmičkim zracima.
Iako nas atmosfera štiti od većine tih utjecaja, možda nismo potpuno zaštićeni.
Jedno istraživanje iz Litvanije analiziralo je više od milion smrtnih slučajeva tokom 25 godina i pokazalo da smrtnost od srčanih bolesti i moždanog udara raste tokom perioda intenzivne svemirske aktivnosti.
Druga studija sugerira da ljudi rođeni u takvim periodima imaju kraći prosječni životni vijek, i do pet godina, te manju plodnost.
Za ove pojave još nema konačnog objašnjenja.
Koliko god zvučalo nevjerovatno, moguće je da naše zdravlje i život u određenoj mjeri oblikuju sile koje dolaze i s neba iznad nas, bilo da je riječ o vremenu na Zemlji ili događajima daleko u svemiru.