Dian Fossey nije bila najočigledniji izbor da predvodi najveću i najdetaljniju studiju planinskih gorila sve do danas. Za početak, nije bila obučena zoologinja, već radna terapeutkinja. Patila je od plućne bolesti emfizema i imala je strah od visine, što nije idealno za rad na rijetkom vazduhu na zabitim planinskim proplancima. Ali ono što joj je nedostajalo u stručnosti, nadoknađivala je odlučnošću i ogromnom ljubavlju prema životinjama.
Kada se 1967. godine, u 35. godini, preselila iz SAD u planine ruandskog Nacionalnog parka Vulkani, osnovala je istraživački centar Karisoke. Nije joj trebalo dugo da shvati da su tamošnje gorile u ozbiljnoj opasnosti. Njihovo stanište se smanjivalo, a lovokradice su predstavljale sve veću prijetnju. Odnos Dian Fossey prema životinjama otići će mnogo dalje od običnog posmatranja, borit će se da ih spasi od izumiranja, piše BBC.
Susret sa Louisom Leakeyjem i početak misije
Fossey je prvi put posjetila Afriku 1963. godine, gdje je upoznala cijenjenog paleoantropologa profesora Louisa Leakeyja. Leakey je vjerovao da je posmatranje primata ključno za razumijevanje ljudske evolucije. Već je pomogao Jane Goodall da pokrene studije šimpanzi i želio je uraditi nešto slično sa gorilama. Njegova teorija bila je da su žene bez naučnog obrazovanja najbolje za ovaj posao jer su "nepristrasne", manje prijeteće od muškaraca i "žilavije".
U to vrijeme se malo znalo o gorilama, vladalo je mišljenje da su to nasilne zvijeri iz filmova poput King Konga. Fossey je shvatila da za sticanje povjerenja mora oponašati njihovo ponašanje.
"Imitirala sam njihovo normalno ponašanje kao što je hranjenje, grickanje stabljika celera ili češkanje", rekla je 1984. godine. Naučila je da imitira njihove "zvukove zadovoljstva" nalik podrigivanju. "Zar ne bi bilo lijepo kad bi ljudi mogli prolaziti kroz život podrigujući umjesto da se stalno svađaju", dodala je.
Naučila je da im se nikada ne približava uspravno, kako ne bi bila viša od njih. Hodala je na zglobovima, baš kao i oni. Poslije višegodišnjeg truda, gorile su joj dozvolile da sjedi s njima, čime je konačno srušen mit o njihovoj agresivnosti.
Susret sa Attenboroughom i tragedija Digita
Šira publika je 1979. godine upoznala njen rad kroz seriju Davida Attenborougha "Život na Zemlji". Njegov susret s gorilama postao je jedna od najslavnijih sekvenci u historiji televizije. Attenborough je priznao da snimanje ne bi bilo moguće bez pomoći Dian Fossey, koja ih je jedina poznavala u divljini.
Međutim, kada je ekipa stigla, Fossey je bila u dubokoj žalosti. Lovokradice su kopljima ubile njenog omiljenog gorilu, dvanaestogodišnjeg Digita, dok je pokušavao zaštititi porodicu. Odsjekli su mu glavu i ruke kako bi ih prodali kao suvenire strancima. Fossey je napisala: "Za mene je ovo ubistvo vjerovatno najtužniji događaj u svim mojim godinama dijeljenja života sa planinskim gorilama."
Kontroverzne metode i borba protiv krivolova
Njena opsesija spašavanjem gorila bacila je sjenku na njen naučni rad. Postoje svjedočanstva da je hvatala i saslušavala uljeze, spalila kuću jednom lovokradici, pa čak koristila maske i pretvarala se da koristi crnu magiju kako bi uplašila praznovjerne mještane. "Postajala je sve nestabilnija i naučna istraživanja je doživljavala kao gubljenje vremena u poređenju sa borbom protiv krivolova", rekla je dr. Kelly Stewart.
Fossey se protivila turizmu i edukaciji mještana, vjerujući da gorile treba zaštititi isključivo radi njih samih, dok su drugi naučnici smatrali da je turizam ključ njihovog opstanka. Ipak, njena knjiga "Gorile u magli" iz 1983. postala je svjetski bestseler i privukla pažnju Hollywooda.
Misteriozna smrt u planinama
Dian Fossey nije doživjela da vidi rezultate svojih napora. U noći 26. decembra 1985. godine, ubijena je mačetom u svojoj kolibi u Karisokeu. Pitanje ubice nikada nije do kraja razjašnjeno. Ruandski tribunal je osudio njenog asistenta Waynea McGuirea u odsustvu, ali on je oduvijek tvrdio da je nevin.
"Smetala je nekome da zaradi novac", kaže Ian Redmond. Bilo da se radilo o ilegalnoj trgovini mesom, krijumčarenju zlata ili želji da se centar pretvori u turistički kamp, Fossey je stajala na putu nemilosrdnim ljudima. Dr. Stewart vjeruje da je ubistvo naručio neko na visokoj poziciji čije je mutne poslove Dian otkrila.
Tri godine nakon njene smrti, film "Gorile u magli" sa Sigourney Weaver u glavnoj ulozi postao je ogroman hit. Weaver je izjavila da je Fossey bila nadahnjujuća žena koja je sama osnovala čitav pokret.
Dian Fossey je sahranjena u planinama Virunga, na groblju koje je sama napravila za gorile, pored svog voljenog Digita. Na njenoj nadgrobnoj ploči stoji jednostavna, ali snažna rečenica: "Niko nije volio gorile više od nje."