Analiza podataka prikupljenih aktivnim praćenjem 154 krivična postupka i 110 zaprimljenih presuda od ciljanih sudova 2022. i 2023. u RS i Brčko distriktu u oblasti procesuiranja djela rodno zasnovanog nasilja, ukazuje na primjere dobre prakse, ali i izazove u osiguranju primjene zakona i obavezujućih međunarodnih standarda u kojima se kao oštećeni pojavljuju žena i djeca.
Izazovi se odnose na pravac kažnjavanja počinilaca i osiguravanja zaštite prava i sigurnosti, te pristupa pravdi za preživjele.
Preporuke za sudije i tužioce
Ovo je rečeno na današnjoj prezentaciji analitičkog izvještaja “Pristup pravdi, sigurnosti i zaštiti od nasilja - odgovor sudova na nasilje prema ženama i djeci”.
Gordana Ivić iz organizacije “Udružene žene” rekla je da se značaj ovog izvještaja ogleda i u tome što su monitorke odlazile na suđenja, a preporuke će biti proslijeđene sudijama i tužiocima.
Mladen Mitrović, glavni tužilac Okružnog tužilaštva Banja Luka, kaže da je svijest svih građana o nasilju u porodici promijenjena unazad 5-10 godina i da je zbog toga i povećan broj prijava.
"Na godišnjem nivou imamo nekoliko stotina prijava i to je otprilike na istom nivou dvije godine, s tim da ima perioda kada je broj prijava veći, a to je za vrijeme praznika", dodao je Mitrović.
Svaki je slučaj za sebe
Ono što je najvažnije nakon procesuiranja počinilaca, jeste da se, kako je istakao, obezbijedi rehabilitacija žrtvama nasilja i normalan život.
"To je ono što možemo da uradimo mi u Tužilaštvu, policiji, Centru za socijalni rad. Ali, ključna je prevencija bilo kojeg nasilja", ocijenio je Mitrović.
Kada je u pitanju kaznena politika, on je rekao da je ona specifična i ne može se posmatrati jedinstveno.
"Svaki slučaj je slučaj za sebe. Zavisi da li su žrtve maloljetna ili punoljetna djeca, na koji način je počinjeno krivično djelo, od stepena povreda i slično. Kazne su najčešće od uslovnih do novčanih, a kazne zatvora se izriču u najtežim oblicima nasilja", naveo je Mitrović.
