Naredbe kriznih štabova u vrijeme pandemije koronavirusa koje se odnose na kažnjavanje građana i obrtnika ostavile su brojne nedoumice, smatraju sagovornici sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Tariku Karačiću, vlasniku ugostiteljskog objekta, nakon inspekcijske kontrole izrečene su dvije kazne: jedna kojom mu se zatvara objekat i koju je odlučio da plati i druga za nepoštivanje mjere fizičke distance koju nije prihvatio.
“Neki policajci skinuli su maske i pričali sa djevojkama. I inspektorica je skidala masku sa lica i pričala mi na uho. Mene je kaznila zbog nepoštovanja fizičke distance, a ona je istu prekršila. Za sve imam svjedoke”, nezadovoljan je Karačić.
Nakon ukidanja mjera zabrane zbog pandemije, za pravna i fizička lica – obrtnike u BiH, inspektori su najavili češće kontrole. Vlasti i inspekcije neke od njih kritikuju da ne potiču dovoljno svoje klijente da se pridržavaju mjera za sprečavanje širenja koronavirusa.
Dubravko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove Kantona 10, vjeruje da naredbe kriznih štabova u Federaciji nisu dosljedne niti usklađene s Ustavom BiH i da krše prava građana.
“Mi sada improvizujemo po pitanju kažnjavanja. Od nas se traži da kažnjavamo i građane na ulici. Na koji način? Dobar advokat će naći caku i sistem će se urušiti. Političari su ‘zakazali’ i šalju pogrešnu poruku građanima. Vlast se mora uključiti u rješavanje zakonskih nedoumica. Ponašanje građana ogledalo je ponašanja političara”, upozorava Kovačević.
Praksa u Federaciji
Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Federacije BiH usvojen 2005. godine do sada nije izmijenjen da uvrsti COVID-19 infekcije među 84 infektivna oboljenja spomenuta u ovom Zakonu, a na koja se odnose kaznene odredbe.
Zakonom je dozvoljeno da Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra i uz stručno mišljenje Federalnog zavoda, a u slučaju pojavljivanja opasnosti od drugih zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju BiH, odredi da se za zaštitu stanovništva od takvih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere predviđene njime.
Tako je ovim Zakonom određeno da “sva fizička i pravna lica moraju dozvoliti zdravstvene i higijenske preglede i savjete, kao i preliminarna medicinska ispitivanja i superviziju, prikupljanje potrebnih nalaza i primjenu ostalih mjera za zaštitu od zaraznih bolesti navedenih u ovom Zakonu”, a koronavirus nije među njima.
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva nalaže primjene represivnih mjera čak i u slučaju naredbi koje nisu dovoljno precizne. Jedna od takvih naredbi odnosi se na nošenje zaštitne maske za lice.
U Federalnom ministarstvu zdravstva potvrdili su za BIRN BiH da u samom tekstu Naredbe nije definisan način nošenja maske.
Aida Pilav, predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, konstatuje da poslodavci imaju obavezu izraditi svoje krizne planove i u njima opisati, između ostalog, tačan način nošenja zaštitnih maski, da li će vam usluga biti pružena u slučaju da ne poštujete određene upute i slično.
Nedim Ademović, advokat Advokatskog društva “Ademović, Nožica i partneri”, objašnjava da “političari ‘razvlače’ postojeće zakone na način koji je totalno protivan principu pravne države, umjesto da su novim zakonima, izmjenama i dopunama postojećih, propisali ko šta radi, šta su mjere, kakve su posljedice, prava i obaveze”.
“U krivičnom pravu, a pod njega spada i prekršajno, te po standardima međunarodnog prava, nema improvizacije. Ili nešto jasno piše ili ne. Represivne mjere moraju biti jasno i precizno napisane u zakonu iz kojeg je vidljivo šta se očekuje od građana i kakve će posljedice građanin pretrpjeti ukoliko se ne povinuje obavezi poštivanja određene obaveze”, decidan je Ademović.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kažnjeni građani su u oko 500 slučajeva tražili sudsko odlučivanje od ukupno 3.500 prekršajnih naloga, među kojima su i oni za nenošenje zaštitnih maski tokom stanja nesreće u Federaciji BiH.
Iz MUP-a KS-a nisu dali podatke o odlukama suda kada su građani tražili odlučivanje uz napomenu da trenutno ne raspolažu statističkim podacima o sudskim rješenjima kojima je u drugostepenom postupku riješeno u korist ovlaštenog organa kao podnosioca žalbe.
Navode i da ulažu žalbe na rješenja u kojima nisu zadovoljni sudskom odlukom, smatrajući da je nošenje maski usko vezano s ograničenjem kretanja i da postoje elementi prekršaja.
“Žalbe su ulagane kada postoje činjenice i dokazi da je nepostupanje po obavezi iz relevantne naredbe nadležnog organa, odnosno nenošenja zaštitne maske, predstavljalo prekršaj, a iz čega slijedi zaključak da nismo imali slučajeva ulaganja pravnih lijekova kada je u pitanju zabrana kretanja ili kršenje fizičke distance”, citiraju iz MUP-a KS-a.
U Federaciji BiH se čini da nije jasno ni ko u ovom trenutku treba da kažnjava građane koji krše naredbe kriznih štabova u borbi protiv pandemije koronavirusa. Pilav uvjerava da pred zakonom svi moraju biti isti i da su za njegovo sprovođenje zaduženi inspekcijski organi.
Vildana Brdarić, stručni savjetnik za informisanje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, navodi “da su za inspekcijske organe subjekti nadzora poslodavci, pravna i fizička lica – obrtnici, a ne građani koje su u prethodnom periodu kontrolisali i sankcionisali policijski službenici”.
Prema do sada dostupnim podacima Federalne uprave za inspekcijske poslove, federalni, kantonalni, gradski i općinski sanitarni inspektori izvršili su 5.711 inspekcijskih kontrola, donijeli 605 rješenja o otklanjanju nedostataka u okviru kojih je doneseno više od 1.000 pojedinačnih mjera i upozorenja. Izrečeno je 146 prekršajnih naloga sa finansijskim teretom višim od 285.000 KM i devet mjera o zabrani rada.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove apeluju na građane i napominju da je “odgovornost za suzbijanje širenja koronavirusa u ovom entitetu prešla sa organa vlasti na građane i privredne subjekte”.
Naredbe u Republici Srpskoj
Jovana Kisin, banjalučka advokatica, u tekstu koji je objavila na stranici Udruženja građana “Oštra Nula”, smatra da je Republički štab za vanredne situacije na početku pandemije koronavirusa sebi dodijelio ovlaštenja koja nema po zakonu. Zbog toga su redovni sudovi pri ocjeni zakonitosti prekršajnih naloga u vrijeme trajanja policijskog sata i zabrane okupljanja građana u Republici Srpskoj mahom utvrđivali da ne postoji prekršajna odgovornost na strani okrivljenih, piše Kisin.
Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Republike Srpske, kao i u onom federalnom, omogućeno je da ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, na prijedlog Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, donese rješenje kojim utvrđuje obavezno prijavljivanje i drugih zaraznih bolesti i stanja koja nisu navedena u Zakonu ako te bolesti i stanja mogu da ugroze ili ugrožavaju stanovništvo.
Za razliku od Federacije BiH, Narodna skupština Republike Srpske potvrdila je krajem maja ove godine Uredbu sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Republike Srpske iz 2017. godine.
Uredbom se propisuje da se zarazno oboljenje izazvano koronavirusom – COVID-19 ubraja u zarazne bolesti i stanja značajna za epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima koje su određene Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Republike Srpske. Izmijenjene su i kaznene odredbe.
“Nakon ukidanja vanrednog stanja, zaključci Republičkog štaba su ostali i dalje nelegitimni, ali su stavljeni van snage. Potvrđivanjem Uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Republike Srpske, mjerama je dat pravni osnov”, analizira Kisin.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske ističu da su za sprovođenje mjera na terenu zaduženi: Republička uprava za inspekcijske poslove, komunalna policija i policija.
Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, izjavila je za BIRN BiH da policija, kao i komunalna policija, ima obavezu da sankcioniše u slučaju počinjenog prekršaja o nekorištenju lične zaštitne opreme na javnim površinama. Do sada je izdato 1.837 prekršajnih naloga.
U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove dodaju da je komunalna policija zadužena i za nadzor nad sprovođenjem rješenja kojim je izrečena mjera izolacije i karantina, te je ovlaštena za pokretanje prekršajnog postupka. Inspektori kontrolišu pravna lica i preduzetnike.
“U proteklih mjesec dana izvršeno je 6.808 inspekcijskih kontrola. 112 subjekata zatečeno je u prekršaju zbog čega su sankcionisani kaznama u iznosu većem od 68.000 KM.
“Cilj inspekcije nije kažnjavanje. Naš zajednički interes je nesmetan rad poslovnih subjekata uz poštivanje svih mjera na suzbijanju širenja bolesti izazvane virusom korona, a u cilju što lakšeg prevazilaženja poteškoća izazvanih pandemijom”, jasni su u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.
(Nikoleta Milašević-Dobrača za Detektor.ba)
