Ovo mjesto nazivaju kao da je s druge planete na Zemlji i kažu da su uslovi za život tamo gori nego u svemiru a ipak, život tamo buja.
Zamislite mjesto gdje sunčeva svjetlost nikada ne dopire. Mjesto gdje je temperatura vode jedva iznad tačke smrzavanja, a pritisak toliko ogroman da bi vas u trenutku spljoštio kao praznu limenku.
To mjesto zaista postoji. Nalazi se u zapadnom dijelu sjevernog Tihog okeana, istočno i južno od Marijanskih ostrva, blizu Guama, i zove se Marijanska brazda.
To je najdublja tačka svjetskih okeana i najdublje mjesto na Zemljinoj kori, čije dno, poznato kao Challenger Deep, se spušta gotovo 11.000 metara ispod površine mora. Kada bi se na to dno spustio Mont Everest, njegov vrh bi i dalje bio više od dva kilometra pod vodom.
Dugo se smatralo da je ova zona vječnog mraka potpuno pusta. Međutim, savremene ekspedicije i robotske podmornice otkrile su nevjerovatan ekosistem pun stvorenja koja prkose pravilima biologije.
Život pod pritiskom od 1.000 atmosfera
Najveći neprijatelj života u dubinama nije mrak, nego pritisak. Na dnu Marijanske brazde on prelazi 1.000 bara, kao da vam je na tijelo naslagano 50 putničkih aviona.
Obične ribe ne mogu preživjeti jer bi im se ćelijske membrane raspale, a tkiva doslovno uništila pod ekstremnim uslovima hladnoće i pritiska.
Gore nego u svemiru?
Na dnu okeana vlada pritisak koji je daleko ekstremniji nego u svemiru. Dok letjelica u vakuumu svemira mora izdržati razliku od jedne atmosfere, podmornica u Marijanskoj brazdi trpi više od 1.000 atmosfera vanjskog pritiska.
Također, potpuni mrak i nemogućnost radio-komunikacije čine ovo mjesto još ekstremnijim.
Život koji prkosi nemogućem
Ipak, evolucija je pronašla načine da život opstane. Organizmi na tim dubinama koriste posebne supstance koje stabilizuju proteine i sprječavaju kolaps ćelija.
Marijanska puž-riba (Pseudoliparis swirei)
Najdublje zabilježena riba na Zemlji, viđena ispod 8.000 metara. Blijeda, prozirna i bez krljušti, izgleda gotovo nestvarno.
Divovski amfipodi
Morski račići koji umjesto nekoliko milimetara mogu narasti do 30 centimetara. Hrane se organskim ostacima koji padaju iz viših slojeva okeana.
Ksenofiofore
Ogromne jednoćelijske organizme veličine i do 10 cm. Skupljaju sediment i preživljavaju u uslovima koji bi uništili većinu života.
Crvi i školjke bez sunčeve svjetlosti
Oni ne koriste fotosintezu, već hemosintezu, mikroorganizmi pretvaraju hemikalije iz morskog dna u energiju.
Čak ni ovo mjesto nije netaknuto
Iako djeluje potpuno izolovano, i u Marijanskoj brazdi pronađeni su tragovi ljudskog utjecaja, plastika i mikroplastika već su dospjeli do najvećih dubina planete.