Međunarodni monetarni fond (MMF) blago je popravio svoju prognozu rasta svjetske ekonomije za ovu godinu. Razlog tome je prilagođavanje brojnih kompanija i država američkim carinama, koje su posljednjih mjeseci postale blaže, ali i nastavak snažnih ulaganja u vještačku inteligenciju (AI). Ovaj tehnološki talas povećao je vrijednost imovine i potaknuo optimizam u pogledu efikasnijeg razvoja ekonomija u budućnosti.
MMF je u ažuriranju izvještaja World Economic Outlook (WEO) prognozirao rast globalnog BDP-a od 3,3 posto u 2026. godini, što je za 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodnu procjenu. Za 2025. godinu se takođe predviđa rast od 3,3 posto, dok je prognoza za 2027. godinu ostala nepromijenjena na 3,2 posto.
„Globalna ekonomija se rješava trgovinskih i carinskih poremećaja iz 2025. i izlazi iz njih snažnija nego što smo očekivali“, izjavio je glavni ekonomista MMF-a, Pierre-Olivier Gourinchas. On je istakao da su kompanije uspjele zaobići više američke carine preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, dok je Kina svoj izvoz usmjerila na tržišta izvan SAD.
MMF procjenjuje rast američke ekonomije u 2026. godini na 2,4 posto, što je povećanje koje se djelomično pripisuje masovnim ulaganjima u infrastrukturu vještačke inteligencije, uključujući podatkovne centre i moćne AI čipove. Tehnološka ulaganja takođe potiču aktivnost u Španiji i Velikoj Britaniji.
Ipak, Gourinchas upozorava na rizike. Nagli rast vještačke inteligencije mogao bi pojačati inflatorne pritiske. Ako se očekivani dobici u produktivnosti ne ostvare, moglo bi doći do pada precijenjenih tržišnih vrijednosti, što bi smanjilo potražnju.
Izvještaj napominje da su ove procjene rađene prije najnovije krize oko Grenlanda. Osam evropskih zemalja (Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, UK, Holandija i Finska) suočilo se s Trumpovim prijetnjama carinama zbog slanja vojnika na ovo ostrvo. Pogođene zemlje su u zajedničkoj izjavi navele da ove prijetnje rizikuju „opasnu silaznu spiralu“ u transatlantskim odnosima.
MMF prognozira rast eurozone od 1,3 posto u ovoj godini, potaknut povećanom javnom potrošnjom u Njemačkoj te snažnim rezultatima Španije i Irske. Napominje se da će planirana povećanja izdvajanja za odbranu u Evropi imati značajniji uticaj tek u kasnijim godinama.