Generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva upozorila je svjetsku javnost da bi najnovija generacija vještačke inteligencije (AI) mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju stabilnosti globalnog finansijskog sistema ako dospije u pogrešne ruke.
Tokom obraćanja u Briselu, naglasila je tzv. „dualnu prirodu“ naprednih AI modela, isti sistemi koji mogu da unaprijede sigurnost finansijskih mreža, mogu biti i snažno oružje u rukama hakera.
„U pogrešnim rukama, taj kapacitet može biti iskorišten za uništavanje finansijskog sistema, što znači da stalno kaskamo za napadačima“, rekla je Georgieva, dodajući da je najnoviji AI modeli tek početak razvoja još moćnijih sistema.
Moderne banke i platni sistemi oslanjaju se na zajedničku digitalnu infrastrukturu poput cloud servisa, softverskih paketa i platnih procesora. Ako AI otkrije nepoznate ranjivosti, može pokrenuti automatizovane napade na više institucija istovremeno.
Takav scenario mogao bi dovesti do naglog gubitka povjerenja građana, blokade platnog prometa i krize likvidnosti prije nego što odbrambeni timovi uspiju reagovati.
Dok razvijene zemlje imaju sredstva za skupe sajber-odbrambene sisteme, zemlje u razvoju često nemaju takve kapacitete. S obzirom na globalnu povezanost finansijskog sistema, slabosti u jednoj državi mogu predstavljati rizik za cijeli sistem.
Georgieva je pozvala bogate zemlje da pomognu u jačanju globalne sajber sigurnosti i istakla da države moraju povećati ulaganja u ovu oblast.
MMF smatra da sigurnost u eri napredne vještačke inteligencije više nije samo IT trošak, već pitanje nacionalne stabilnosti i prioriteta javne potrošnje.
Također je upozoreno da bi nagli rast ulaganja u AI mogao izazvati padove na berzama, iako se takav scenarij trenutno smatra malo vjerovatnim.
Pored toga, MMF je snizio prognozu rasta za eurozonu na 0,9% u 2026. godini, dok je inflacija procijenjena na 2,8%.