Ljetne vrućine mnoge navode da češće posežu za biljnim čajevima i prirodnim pripravcima za tegobe koje su tokom ljeta izraženije, osjećaj umora, lupanje srca, promjene krvnog pritiska ili nemiran san.
Među biljkama koje se posebno ističu nalazi se glog, grm bijelih cvjetova i sitnih crvenih plodova koji se u evropskoj narodnoj medicini stoljećima smatra čuvarom zdravog srca.
Njegova reputacija toliko je snažna da se čaj od gloga često preporučuje osobama s povišenim krvnim pritiskom ili onima koji žele "ojačati srce". Na internetu se mogu pronaći tvrdnje da čisti krvne sudove, reguliše pritisak, pa čak i sprečava srčani udar. Međutim, kada se odmaknemo od narodnih vjerovanja i pogledamo šta kaže nauka, slika postaje mnogo složenija.
Naime, ljekovitost gloga bila je predmet velikih međunarodnih kliničkih istraživanja u kojima su učestvovale hiljade pacijenata sa srčanim bolestima.
U Evropi se najčešće koriste obični glog (Crataegus monogyna) i dvosjemeni glog (Crataegus laevigata). U fitoterapiji se uglavnom koriste cvjetovi s listovima, dok se plodovi rjeđe upotrebljavaju.
Oba dijela biljke sadrže flavonoide i oligomerne procijanidine. Laboratorijska istraživanja pokazuju da ovi spojevi mogu pozitivno djelovati na krvne sudove, poboljšati cirkulaciju i zaštititi ćelije od oksidativnog stresa, što je privuklo pažnju naučnika zbog moguće primjene kod srčanih bolesti.
Prva klinička istraživanja objavljena tokom devedesetih godina prošlog stoljeća bila su vrlo ohrabrujuća. Kod osoba s blagim do umjerenim hroničnim zatajenjem srca standardizirani ekstrakti gloga poboljšavali su podnošenje fizičkog napora, smanjivali umor i otežano disanje te povoljno djelovali na neke pokazatelje rada srca.
Ti rezultati izazvali su veliko zanimanje ljekara i proizvođača biljnih preparata, jer se činilo da bi glog mogao postati vrijedan dodatak liječenju.
Šta su pokazala istraživanja?
Kasnija velika istraživanja pokušala su odgovoriti na ključno pitanje – može li glog zaista promijeniti tok srčanih bolesti ili samo ublažava neke simptome.
Najveće istraživanje bilo je međunarodno kliničko ispitivanje SPICE, u kojem je učestvovao 2681 pacijent sa zatajenjem srca.
Rezultati su pokazali da standardizirani ekstrakt gloga WS 1442, uz savremenu terapiju, nije značajno smanjio rizik od ozbiljnih događaja poput srčane smrti, infarkta ili hospitalizacije zbog pogoršanja bolesti.
Drugim riječima, nije potvrđeno da glog mijenja tok bolesti kada se koristi uz modernu terapiju.
Slične rezultate pokazalo je i američko istraživanje HERB CHF. U njemu je 120 pacijenata šest mjeseci uzimalo standardnu terapiju uz ekstrakt gloga ili placebo.
Istraživači nisu pronašli značajne razlike u kvaliteti života, fizičkoj sposobnosti ni većini pokazatelja rada srca između dvije grupe.
Zabilježeno je samo manje poboljšanje jednog ultrazvučnog pokazatelja funkcije srca, ali bez jasnog kliničkog značaja.
Zaključak istraživača bio je da se ekstrakt gloga ne može preporučiti kao standardni dio liječenja hroničnog zatajenja srca.
Zašto se rezultati razlikuju?
Na prvi pogled rezultati izgledaju suprotno, ali stručnjaci objašnjavaju da su istraživanja odgovarala na različita pitanja.
Manje studije uglavnom su proučavale simptome, da li se osoba osjeća bolje, može li duže hodati ili se manje umara.
Velika istraživanja pokušavala su utvrditi može li glog produžiti život ili spriječiti ozbiljne komplikacije.
Upravo na tim najvažnijim pitanjima nije pokazao očekivanu korist.
Oprez regulatornih tijela
Zbog toga su stavovi stručnjaka danas mnogo oprezniji.
Evropska agencija za lijekove (EMA) ne smatra glog terapijom za ozbiljne srčane bolesti. Njegove preparate priznaje samo za tradicionalnu upotrebu kod blagih tegoba, poput osjećaja lupanja srca povezanog s nervozom, nakon što ljekar isključi ozbiljnu bolest.
Također se tradicionalno koristi kod blagih simptoma psihičkog stresa i kao pomoć pri uspavljivanju.
Važno je naglasiti razliku između tradicionalne upotrebe i naučno dokazane terapije. Iako se glog često reklamira kao "prirodni lijek za srce", nema dovoljno dokaza da liječi ozbiljne kardiovaskularne bolesti.
Kada glog može pomoći?
Glog se uglavnom smatra sigurnim, ali može utjecati na djelovanje nekih lijekova za srce i krvni pritisak.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje koriste lijekove za snižavanje pritiska, nitrate ili digoksin, jer kombinacija može izazvati jači pad pritiska, vrtoglavicu ili osjećaj slabosti.
Nuspojave su uglavnom rijetke i blage, poput mučnine, glavobolje ili vrtoglavice.
Ipak, važno je znati da čaj od gloga nije isto što i standardizirani ekstrakt korišten u kliničkim istraživanjima. Količina aktivnih tvari može se razlikovati zavisno od vrste biljke, vremena berbe, sušenja i načina pripreme.
Glog nije čudesni lijek
Dosadašnja istraživanja pokazuju da glog nije čudesni lijek koji može izliječiti bolesti srca niti zamijeniti terapiju koju propiše ljekar.
Istovremeno, nije ni običan narodni lijek bez ikakve naučne osnove.
Riječ je o jednoj od najbolje proučenih ljekovitih biljaka kada je riječ o zdravlju srca. Postoje dokazi da određeni standardizirani ekstrakti mogu pomoći kod nekih simptoma, ali ne mogu zaustaviti napredovanje bolesti niti zamijeniti medicinsko liječenje.
Za mnoge će šolja čaja od gloga i dalje biti dio svakodnevne rutine. Njegova prava vrijednost možda nije u obećanju da može izliječiti srce, nego u tome što predstavlja biljku čija je stoljetna upotreba prošla ozbiljnu naučnu provjeru – uz jasne granice onoga što zaista može pružiti.