Ni pola biliona dolara možda neće biti dovoljno Njemačkoj da prebrodi energetsku krizu zbog rata u Ukrajini, izvještava agencija Reuters. Izračunali su da je njemačka vlada dosad uložila 440 milijardi eura za podršku energetskom sistemu zemlje otkako su cijene skočile, a Njemačka ostala bez plina iz Rusije, dotad glavnog dobavljača.
Njemačka vlada troši 1,5 milijardi eura dnevno da ne ostanu bez struje
Za usporedbu, od 2020. za pomoć stanovništvu i ekonomiji u pandemiji potrošeno je 480 milijardi eura. Riječ je o oko 1,5 milijardi eura dnevno od napada na Ukrajinu 24. februara. Ili oko 12 posto njemačkog BDP-a ili 5400 eura po stanovniku.
Ruski plin Nijemci pokušavaju nadomjestiti kupnjom energije na tržištu. Što je pomoglo rastu inflacije na dvocifrenu razinu. Ekonomija je sada u vrlo kritičnoj fazi jer je opskrba energijom neizvjesnija nego ikada, upozorava Stefan Kooths, makroekonomist s Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela. MMF baš za Njemačku iduće godine predviđa najveći pad među zemljama G7.
Račun za uvoz energije
Njemački račun za uvoz energije porast će za ukupno 124 milijarde eura ove i iduće godine, u odnosu na rast od sedam milijardi za 2020. i 2021., prema podacima Instituta iz Kiela. Njemačka hemijska industrija, najosjetljivija na cijenu struje. Prema procjeni industrijskog udruženja VCI očekuje pad proizvodnje za 8,5 posto u 2022.
U gotovo pola milijarde spadaju četiri paketa pomoći vrijedna 295 milijardi eura. Uključujući 51,5 milijardi eura za spašavanje energetske kompanije Uniper i 14 milijardi za Sefe, bivši Gazprom Germania. Do 100 milijardi na raspolaganju imaju komunalne kompanije za likvidnost. A oko deset milijardi ulaže se u infrastrukturu za uvoz ukapljenog plina.
Ministar ekonomije Robert Habeck u martu je postavio cilj da Njemačka do sredine 2024. nadomjesti energiju koju je dobijala iz Rusije. No mnogi smatraju da je to nerealno i da bi uz sve napore moglo biti moguće tek 2025.
Lani je uvezla oko 58 milijardi kubičnih metara plina iz Rusije, prema podacima Eurostata i njemačkog industrijskog udruženja BDEW. Što predstavlja oko 17 posto ukupne potrošnje energije.
Problem je što Njemačka uopće nije imala LNG terminale za ukapljeni plin. A presporo raste energija iz obnovljivih izvora. Cilj je dosegnuti najmanje 80 posto proizvodnje iz obnovljivih izvora do 2030. godine. No lani su bili tek na 41 posto, pa to ostaje tek daleki cilj.
Njemačka je lani instalirala samo 5,6 gigavata solarnih kapaciteta i 1,7 GW kopnenih vjetroelektrana. Za cilj od 80 posto trebalo bi šest puta više novih kopnenih vjetroelektrana godišnje, a solarnih četiri puta više, procjenjuje vlada.
13 posto ispod prosjeka
Promovira se niz mjera za uštedu energije. U septembru je stupio na snagu Pravilnik o mjerama kratkoročnog osiguranja opskrbe energijom (EnSikuMaV). Pravilnik propisuje da javne zgrade i spomenici ne smiju biti osvijetljeni te zabranjuje svjetleće reklame od 22 do 6 ujutro. Međutim, niko ne kontrolira provedbu, piše njemački Spiegel. Niti su predviđene sankcije za kršenje. Također, niko ne prati koliko su te mjere učinkovite.
Prema podacima Savezne mrežne agencije, u 48. sedmici od kraja novembra do početka decembra potrošnja je bila 13 posto ispod prosječne potrošnje u protekle četiri godine. No, njemačka vlada je za cilj postavila smanjenje od najmanje 20 posto.
