Stručnjaci tvrde da u okeanima leži ogromna, gotovo neiscrpna energija koja bi mogla donijeti čistu struju u domove širom svijeta. Pa zašto se to još nije dogodilo i da li se plima napokon okreće?
Ako vas je ikada udario talas, znate koliko je moćan. Ispod njegove huke krije se golema, uglavnom neiskorištena snaga koja bi mogla preoblikovati budućnost čiste energije.
Istraživači već decenijama pokušavaju iskoristiti energiju talasa, ali su surovi uslovi na moru, korozija, oluje, visoki troškovi, učinili to jednim od najtežih inženjerskih izazova.
Ipak, kako zemlje širom svijeta tragaju za novim izvorima obnovljive energije kako bi smanjile upotrebu fosilnih goriva, energija talasa ponovo se vraća u fokus.
Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), energija valova bi teoretski mogla proizvesti 30.000 teravat-sati električne energije godišnje, više nego što cijelo čovječanstvo trenutno troši.
„Potencijal je ogroman, ali prepreke su i dalje velike, od tehničkih do ekonomskih“, kaže dr. Brioni Dupon, stručnjakinja za energiju talasa s Državnog univerziteta Oregona (SAD).
Evropska unija već planira da do 2030. iskoristi 1 gigavat energije talasa i plime, a do 2050. taj broj bi mogao pokrivati i do 10% potrošnje električne energije u državama članicama.
Najviše bi, smatraju stručnjaci, profitirali priobalni gradovi i udaljena ostrva koja zavise od uvoza skupog i zagađujućeg dizela.
Novi projekti širom svijeta
Od Barbadosa i Bermuda do Grenade i Tonge, zemlje potpisuju ugovore s irskom kompanijom Seabased o izgradnji farmi talasa koje bi mogle opskrbljivati hiljade domaćinstava.
Prvi pilot projekti već su počeli, svaki s kapacitetom od 2 megavata, dovoljno da napaja oko 2.800 domova.
„Zamislite da u kriznim situacijama, kada koristimo dizel-generatore, jednostavno spustimo uređaj u more i odmah dobijemo struju za pogođene zajednice“, kaže dr. Dupon. „To može spasiti živote.“
Bitka s morem i tržištem
Ali put do uspjeha nije bio lak. Projekti u Škotskoj i Australiji su propali, kompanije bankrotirale, a investitori izgubili povjerenje.
„Talasi će sigurno biti dio budućnosti, ali konkurencija s energijom vjetra i sunca je nemilosrdna“, kaže profesor Abubakr Bahaj sa Univerziteta u Southamptonu.
Ipak, talasi imaju jednu ključnu prednost stalnost.
„Talasa ima uvijek,“ objašnjava profesorica Deborah Greeves s Univerziteta u Plimutu.
„Vjetar i sunce su promjenjivi, ali talasi ne prestaju. Oni mogu stabilizirati mrežu i smanjiti troškove skladištenja električne energije.“
Kako se talasi pretvaraju u struju?
Tehnologija se najčešće zasniva na plutajućim uređajima, poput bova koje se kreću gore-dolje, pretvarajući kinetičku energiju u električnu.
Švedska kompanija CorPower Ocean već testira takve bove kod portugalske obale, a uskoro bi mogle opskrbljivati hiljade domaćinstava.
U međuvremenu, izraelski EcoWave Power koristi plutače pričvršćene za molove, a energija proizvedena njihovim pokretima već napaja objekte u Portugalu.
Škotska kompanija Mocean razvila je sistem s plutajućim „rukama“ koje hvataju snagu talasa, za sada za napajanje podvodnih robota, ali s potencijalom za mnogo više.
Talasi budućnosti
„Ovo je sljedeći veliki korak,“ kaže dr. Dupon.
„Ako uspijemo savladati izazove, energija talasa može postati ključni stub globalne čiste energije.“
More, koje je nekada bilo prepreka, sada bi moglo postati najveći saveznik čovječanstva u borbi protiv klimatskih promjena.