po izboru politica

Moćna elita: Ovo je deset najutjecajnijih ljudi u Evropi, neka imena će vas iznenaditi

Prošlogodišnju listu predvodila je premijerka Italije, ali ove godine najutjecajnija osoba uopće nije iz Evrope
Raport
Piše: Raport
Tr4

Politico je objavio svoju godišnju listu 28 najmoćnijih ljudi Evrope, što je lista koja tradicionalno kombinuje političku moć, sposobnost utjecaja na javni diskurs i sposobnost mijenjanja smjera historije. 

Prošlogodišnju listu predvodila je premijerka Italije, ali ove godine najutjecajnija osoba uopće nije iz Evrope - to je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump. U nastavku vam donosimo deset najutjecajnijih osoba koji su u godini na izmaku oblikovali političku, ekonomsku i sigurnosnu sliku Evrope,

10. Keir Starmer -Tehničar koji je vratio britanski ugled u Evropi (Ujedinjeno Kraljevstvo)

Keir Starmer ušao je u Downing Street obećavajući povratak kompetentnosti i smirenosti nakon 14 godina kaotične vladavine konzervativaca. Bivši glavni tužioc i odvjetnik za ljudska prava, Starmer je rekonstruirao Laburističku stranku nakon izbornog sloma 2019., pretvorivši je u centrističku snagu koja naglašava upravljačke sposobnosti ispred ideologije. Njegov uspon manje je obilježen vizijom, a više disciplinom i kontrolom.

 

9. Giorgia Meloni - Uzorita (Italija)

Talijanska premijerka Giorgia Meloni postala je svojevrsni "utješni primjer" za evropski establišment. Kada je 2022. došla na vlast, mnogi su očekivali euroskeptični potres. No Meloni je, suprotno predviđanjima, ublažila retoriku, prigrlila fiskalnu ortodoksiju i učvrstila savezništva u EU i NATO-u.

Time je postala model za evropsku krajnju desnicu, osobito za Marine Le Pen, kojoj ankete daju realnu šansu za preuzimanje vlasti 2027. ili čak ranije. Melonijina vlada pokazala je da populistički lideri mogu upravljati velikim gospodarstvom bez rušenja europskih institucija, što ohrabruje investitore i ublažava strahove od političkih potresa. Ipak, dok Meloni zagovara fiskalnu disciplinu i snažno atlantističko usmjerenje, Le Pen favorizira protekcionizam i mekši stav prema Moskvi. 

8. Mark Rutte - Slatkorječivi (Nizozemska)

Glavni zadatak generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea jest zadržati Donalda Trumpa vezanog uz Savez. Dugogodišnji bivši nizozemski premijer poznat po pragmatičnom, strpljivom pregovaračkom stilu, preuzeo je NATO u najosjetljivijem trenutku od Hladnog rata, s ratom na istočnom rubu Evrope i SAD čija je predanost savezu neizvjesna.

Rutte je brzo pokazao svoj najvažniji alat: umiljavanje. U porukama koje je Trump objavio na društvenim mrežama, Rutte ga je hvalio zbog pritiska na evropske države da povećaju obrambenu potrošnju. Iako su mnogi pritom osjećali ono što se danas popularno zove 'susramlje', drugi su bili zahvalni da je netko obavio neugodan dio posla.

Njegova diplomatija zasad funkcionira: Trump je nakon sastanaka s Ruttem izjavio da NATO 'postaje suprotnost zastarjelom savezu' jer evropske zemlje konačno 'plaćaju svoje račune'. Rutte je ujedno osigurao nastavak američke vojne pomoći Ukrajini, uz uslov da Evropa finansira veći dio.

 

7. Ursula von der Leyen - Željezna ruka (Njemačka)

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen odavno je nadišla formalne okvire svoje funkcije. Od dogovaranja ugovora o cjepivima, preko sankcija Rusiji, do upravljanja odnosima s Donaldom Trumpom, preuzela je ulogu de facto čelnice Evrope dok su nacionalni lideri potonuli u polarizaciju.

Trump je nedavno nazvao 'moćnijom od svih ovih tipova', misleći na Macrona, Starmera i Merza. I to nije daleko od istine. Međutim njen stil izaziva kontroverze: kritičari je optužuju za netransparentnost i vertikalni način upravljanja, uključujući skandal sa 'skrivanjem' SMS-ova tijekom pregovora s Pfizerom. 

Usprkos svemu, Von der Leyen nastavlja gurati ambiciozne odbrambene projekte, od zajedničke nabave oružja do prijedloga 'zida dronova' za nadzor evropskog neba. 

 

6. Nigel Farage - Lider iz sjene (Ujedinjeno Kraljevstvo)

Nigel Farage nikada nije trebao biti na vlasti da bi oblikovao britansku politiku. Godinama nakon što je pomogao izvesti zemlju iz EU-a, ponovno je najutjecajnija oporbena figura u državi. Njegov Reform UK, iako s tek pet zastupnika, određuje ton britanske politike zahvaljujući skoku u anketama i uspjesima na lokalnim izborima.

Farage je izgradio karijeru prkoseći establišmentu i mijenjajući sustav koji ga nikada nije prihvatio. Sada se njegov model sve više uklapa u širu evropsku radikalnu desnicu, od antiimigracijske retorike do populističkog zaokreta prema radničkoj klasi.

Pred njim su, međutim, veliki izazovi: Reform UK pun je unutarstranačkih sukoba, a Farage mora dokazati da može voditi državu, ne samo izazivati. Ipak, do sljedećih izbora 2029. ima vremena, a za sada je on taj koji diktira razgovor, dok laburisti panično pokušavaju odgovoriti 'Farage-lite' politikama.

5. Vladimir Putin - Provokator (Rusija)

Vladimir Putin oblikuje Evropu s rubova svog utjecaja, korak po korak, agresijom i prijetnjama. Gotovo četiri godine od napada na Ukrajinu, 73-godišnji ruski predsjednik testira NATO-ove odbrane hibridnim napadima, dronovima i vojnim manevrima. Njegove akcije primorale su evropske vlade da preispitaju sigurnost, gospodarstvo i političko jedinstvo, dok sam Putin ostaje čvrsto ukorijenjen na vlasti u Rusiji.

Cijena rata i otpornost Ukrajine vrše pritisak na Rusiju, ali Putin i dalje destabilizira Evropu i nameće se kao figura koju niko na kontinentu ne može ignorirati.

4. Marine Le Pen - Stara borkinja (Francuska)

Marine Le Pen priprema se za svoj povratak u politici. Iako je osuđena 2025. i privremeno udaljena s javnih funkcija, Le Pen koristi pravnu borbu kako bi zadržala utjecaj i vršila pritisak na predsjednika Macrona. Njena Nacionalna skupina kontinuirano širi bazu i priprema teren za parlamentarne i predsjedničke izbore 2027. godine.

Nekada marginalna, Le Pen je sada etablirana sila, koja pomiče granice francuske politike i čini se spremnom za izazove, bilo osobno, bilo kroz svog nasljednika Jordan Bardellu.

3. Friedrich Merz - Primorani radikal (Njemačka)

Njemački kancelar Friedrich Merz preokrenuo je desetljeća postratne konzervativne politike. Sada troši stotine milijardi eura na infrastrukturu i obranu, ubrzano naoružava zemlju i zalaže se za veću evropsku samostalnost.

Unatoč izazovima kod kuće, slaboj koalicijskoj većini i pritisku ekonomske situacije, Merz je počeo oblikovati Brisel po svojoj mjeri, posebno u fiskalnoj i obrambenoj politici, potvrđujući Berlin kao ključnog aktera u Evropi.

2. Mette Frederiksen - Zvijezda sjever(njač)a (Danska)

Danska premijerka Mette Frederiksen, najmlađa ikada na toj poziciji, vodi pragmatičnu politiku socijaldemokracije spojenu s čvrstim stavom prema migracijama i odbrani. Njeni modeli za kontrolu migracija i potporu obrani Ukrajine utjecali su na druge zemlje EU-a.

Frederiksen je postala neformalna glasnogovornica strateške samostalnosti Evrope, a njezina vlada i dalje uživa relativnu stabilnost i popularnost u domaćoj politici, što joj daje prostor za oblikovanje europskih politika.

 

1. Donald Trump - Transatlantski udarni val (Sjedinjene Američke Države)

Predsjednik SAD Donald Trump utječe na Evropu poput nikoga prije. Njegove odluke oblikuju odbrambene proračune, trgovinsku politiku i unutarnju politiku država članica. Evropu prisiljava da balansira između straha i prilike, dok njegovi impulsi destabiliziraju tradicionalne saveze, a saveznici nastoje održati odnos sa SAD.

Trumpova politika "America First" jača energetski utjecaj SAD i potiče rasprave o strateškoj samostalnosti Evrope, dok europske države pokušavaju prilagoditi odbrambene i gospodarske strategije njegovom nepredvidivom stilu, piše Politico.

Inače, zanimljivo je da je mađarski premijer Viktor Orban na 12. mjestu, dva ispod je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, dok je njegov francuski kolega Emmanuel Macron zauzeo 19. poziciju. Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino je na 28. mjestu prema izboru Politica.

Donald Trump Vladimir Putin Friedrich Merz Mette Frederiksen