Jedna jednostavna svakodnevna navika može ojačati probavu i imuni sistem te tijelu osigurati važne hranjive tvari. Prema medicinskom tehničaru Johnu Kimu, upravo se to događa kada u rutinu uvrstimo čašu kefira. Ovaj drevni fermentisani napitak sličan je jogurtu, ali je rjeđe teksture i sadrži znatno više probiotičkih kultura.
Kefir može sadržavati više od 60 sojeva bakterija, uključujući i kvasce, za razliku od većine jogurta koji ih imaju tek nekoliko. Ta raznolikost pomaže uspostaviti ravnotežu crijevne flore, što je važno za probavu, apsorpciju hranjivih tvari pa čak i regulaciju raspoloženja.
Oko 70 posto imunog sistema nalazi se u crijevima, pa održavanje mikrobne ravnoteže posredno utiče i na imunološku funkciju. Kefir sadrži i bioaktivne spojeve s mogućim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima, a tokom fermentacije djelomično se razgrađuje laktoza, zbog čega ga neke osobe lakše podnose od mlijeka.
Osim probiotika, kefir je i nutritivno bogata namirnica. Prirodno sadrži kalcij, proteine, vitamin B12, vitamin B2 (riboflavin), magnezij i fosfor, koji su važni za zdravlje kostiju, proizvodnju energije, funkciju nervnog sistema i rad mišića. Zbog te kombinacije često se smatra snažnijim izborom od tradicionalnog jogurta. Mnogi ga jednostavno dodaju u smoothie, doručak ili ga konzumiraju samostalno.
Svakodnevna čaša kefira može podržati ravnotežu u crijevima, pomoći odbrambenom sistemu organizma i osigurati ključne nutrijente za optimalno funkcionisanje.
Iako nije čudotvoran lijek, uključivanje fermentisane hrane poput kefira u uravnoteženu ishranu može doprinijeti boljem probavnom i metaboličkom zdravlju. Preporučuje se postupan početak, naročito ako niste navikli na fermentisanu hranu. Također je bolje birati obične, nezaslađene varijante kako biste izbjegli dodane šećere.