Bio je to rat prije rata: već jedan dan uoči ruskog napada na Ukrajinu bilo je blokirano više važnih ukrajinskih internetskih stranica – parlamenta, vlade, Ministarstva vanjskih poslova i drugih državnih ustanova. Hakeri su izvršili takozvane „DDos" napade ("Distributed Denial of Service") na računalne servise kojima se korisnicima onemogućava njihovo korištenje. Riječ je o preplavljivanju servisa na web poslužitelju ogromnim brojem posebno stvorenih zahtjeva što dovodi do preopterećenja i masivnog usporavanja sustava, tako da ga se više ne može koristiti.
Kako naodi DW, Ukrajina je za te napade optužila Moskvu. Osim toga, na ukrajinskim računalima otkriven je i tzv. Wiper-softver – riječ je o programima koji neopaženo mogu uništiti veliku količinu podataka. Ruski napad na Ukrajinu pomoću Wiper-softvera dogodio se već 2017. godine. Gospodarske štete su bile ogromne.
Pa i sada, kada se u Ukrajini vode stvarne borbe, kibernetički prostor ostaje jedno od bojišta. Zato Ukrajina nije mobilizirala samo svoju vojsku, nego i informatičke stručnjake. Vlada je, kako javlja novinska agencija Reuters, tražila dobrovoljce koji su u stanju odbiti ruske hakerske napade i istovremeno pripremiti vlastite napade na važnu rusku informatičku infrastrukturu.
Ukrajina je dobila pomoć i od Anonymousa, globalnog hakerskog kolektiva, koji je Kremlju objavio digitalni rat. Do 26. februara bilo je blokirano više internetskih stranica ruske vlade – pretpostavlja se da iza toga stoje aktivisti Anonymousa. I ruska državna televizijska postaja rt.com, koju Zapad optužuje za širenje propagande, bila je pogođena cyber-napadima.
Mogu li takvi napadi stvarno utjecati na ishod rata? Stručnjaci sumnjaju u to, pa tako i Sven Herpig iz zaklade Neue Verantwortung (Nova odgovornost): „Mi ovdje govorimo o jednom vrućem sukobu, u kojem stvari eksplodiraju i ljudi umiru. Ako sad neko krade podatke ruskog Ministarstva obrane – nisam siguran je li to stvarno odlučujuće za rat."
Unatoč tome je jasno da Rusija koristi kibernetički prostor za hibridno vođenje rata. I to ne samo napadima na važnu informatičku infrastrukturu. Dio te taktike je vjerojatno i ciljano širenje lažnih informacija od strane Rusije. Već prije nego što je ruska vojska napala Ukrajinu, korištene su cyber-operacije u okviru psihološkog rata. „Radi se o tome da se stvori nesigurnost kod stanovništva i slomi njegova volja za otpor", kaže Herpig.
Još prije nego što su počele padati bombe, izvršeni su prvi cyber-napadi
No u pojedinim slučajevima digitalni napadi mogu i konkretno utjecati na ishod rata. Što je neka vojska više digitalizirana, to je teoretski veća opasnost od kibernetičkih napada. Primjerice, ruski hakeri su pokušali manipulirati aplikacije koje Ukrajinci koriste za upravljanje svojom artiljerijom. Herpig upozorava da se takvom akcijom može doći do važnih koordinata i onda bombardirati konkretne položaje.
On sumnja u to da će ruske vlasti biti impresionirane time što su hakeri iz Anonymousa napali njihove internetske stranice. Dapače, Herpig smatra da se time Moskvu može upozoriti na sigurnosne nedostatke koje su možda već namjeravale iskoristiti i zapadne i ukrajinske tajne službe.
Stručnjaci predviđaju da će doći do masivnijih ruskih kibernetičkih napada, s težištem na dezinformacijama. Na to bi mogli upućivati i događaji od prošlog petka. Više njemačkih dnevnih novina je javilo da su izvršeni cyber-napadi na njihove internetske stranice i profile na društvenim mrežama. Oni sumnjaju da je riječ o „proruskoj dezinformacijskoj kampanji".
Manje je vjerojatno da će Rusija u većem opsegu napasti informatičku infrastrukturu članica NATO-a. Jer, nije isključeno da bi to moglo biti okarakterizirano kao napad koji dovodi do aktiviranja članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, dakle kao slučaj za pokretanje kolektivne obrane.
No u njemačkom Ministarstvu unutarnjih poslova trenutačno ne vide znakove da će doći do takvih masivnih kibernetičkih napada na njemačke ciljeve. Ali spremni smo i na to, kaže predstavnik Ministarstva.