Mikrobiom je zajednica milijardi mikroorganizama koji nastanjuju ljudski organizam. Iako se probiotici najčešće povezuju sa zdravljem probavnog sistema i jačanjem imuniteta, istraživanja pokazuju da zdrav balans bakterija u crijevima, ali i u vaginalnoj sredini, može imati važnu ulogu u reproduktivnom zdravlju žena i muškaraca.
Ipak, važno je odmah naglasiti da probiotici nisu lijek za neplodnost. Ne mogu riješiti ozbiljne reproduktivne poremećaje poput začepljenih jajovoda, teške endometrioze ili izraženih hormonskih disbalansa. Međutim, određeni naučni dokazi ukazuju na to da kod pojedinih osoba mogu doprinijeti stvaranju povoljnijih uslova za začeće.
Ljudski mikrobiom učestvuje u brojnim procesima koji nadilaze probavu hrane. Bakterije utiču na regulaciju imunološkog sistema, proizvodnju pojedinih vitamina, metabolizam hormona i kontrolu upalnih procesa. Kada dođe do narušavanja ravnoteže mikroorganizama, odnosno disbioze, povećava se rizik od hroničnih upala koje mogu negativno uticati na reproduktivne organe.
Kod žena je posebno važan vaginalni mikrobiom. U zdravoj vaginalnoj sredini dominiraju bakterije iz roda Lactobacillus, koje održavaju kiselu pH vrijednost i sprečavaju razvoj štetnih mikroorganizama. Kada se njihov broj smanji, povećava se rizik od bakterijske vaginoze, infekcija i lokalnih upala, što može otežati začeće ili povećati rizik od komplikacija u ranoj trudnoći.
Naučna istraživanja pokazala su da žene s uravnoteženim vaginalnim mikrobiomom postižu bolje rezultate tokom postupaka vantjelesne oplodnje u poređenju sa ženama kod kojih dominiraju potencijalno patogene bakterije. Smatra se da zdrava vaginalna flora može stvoriti povoljnije uslove za implantaciju embrija, iako se ovo područje i dalje intenzivno istražuje.
Crijevni mikrobiom također može imati indirektan uticaj na plodnost. Bakterije u crijevima učestvuju u metabolizmu estrogena, hormona koji ima ključnu ulogu u menstrualnom ciklusu i ovulaciji. Poremećaj mikrobioma može dovesti do promjena u nivou estrogena, što kod nekih žena može uticati na reproduktivnu funkciju.
Posebna pažnja posvećena je ženama sa sindromom policističnih jajnika (PCOS). Kod ovog poremećaja često su prisutni disbioza crijevnog mikrobioma, povećana inzulinska rezistencija i hronična upala niskog intenziteta. Nekoliko kliničkih studija pokazalo je da određene kombinacije probiotičkih sojeva mogu doprinijeti poboljšanju osjetljivosti na inzulin, smanjenju upalnih markera i boljoj hormonskoj ravnoteži. Ipak, rezultati još nisu dovoljno ujednačeni da bi probiotici postali standardni dio terapije.
Ni muška plodnost nije izuzetak. Kvalitet spermatozoida zavisi od brojnih faktora, uključujući oksidativni stres i upalne procese. Pojedina istraživanja ukazuju na to da određeni probiotički sojevi mogu poboljšati pokretljivost spermatozoida, njihovu koncentraciju i smanjiti oksidativni stres. Međutim, većina dosadašnjih studija obuhvatila je mali broj ispitanika, pa su potrebna opsežnija istraživanja kako bi se ovi rezultati potvrdili.
Uspješna trudnoća zahtijeva vrlo preciznu ravnotežu imunoloških reakcija kako bi organizam prihvatio embrij, a istovremeno zadržao sposobnost odbrane od infekcija. Naučnici smatraju da zdrav mikrobiom može doprinijeti pravilnom funkcionisanju imunološkog sistema i smanjenju hronične upale, što bi moglo imati pozitivan uticaj na reproduktivni proces.
Važno je razumjeti da nisu svi probiotici isti. Njihov učinak zavisi od konkretnog bakterijskog soja, njegove doze i trajanja primjene. Najviše su istraživani sojevi Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus reuteri, Lactobacillus crispatus i Lactobacillus gasseri, dok se u pojedinim istraživanjima ispituju i kombinacije s vrstama iz roda Bifidobacterium. To znači da svaki proizvod koji sadrži probiotike neće imati isti učinak niti je opravdano očekivati jednake rezultate.
Osim uzimanja probiotičkih preparata, na mikrobiom značajno utiču i svakodnevne životne navike. Ishrana bogata vlaknima, fermentiranim namirnicama, povrćem, voćem i integralnim žitaricama podstiče razvoj korisnih bakterija. S druge strane, prekomjerna upotreba antibiotika bez medicinske potrebe, hronični stres, nedostatak sna i ishrana bogata ultraprerađenom hranom mogu narušiti ravnotežu mikroorganizama.
Osobe koje planiraju trudnoću ne bi trebale koristiti probiotike kao zamjenu za dijagnostiku ili liječenje uzroka neplodnosti. Ako trudnoća izostane nakon godinu dana redovnih nezaštićenih odnosa, odnosno nakon šest mjeseci kod žena starijih od 35 godina, potrebno je obaviti pregled kod ginekologa ili specijaliste reproduktivne medicine kako bi se utvrdio uzrok i započelo odgovarajuće liječenje.