Više od 100.000 godina jedan grčki vulkan miruje. Ipak, duboko ispod površine on nije bio potpuno „mrtav“. Novo istraživanje pokazuje da se magma i tokom dugih perioda mirovanja može polako nakupljati i razvijati.
Sitni kristali cirkona ukazuju na to da se ispod vulkana Metana, blizu Atine, magma stvarala između erupcija. Rezultati su objavljeni 22. aprila u časopisu Science Advances, a prenosi ScienceNews.
Ovo otkriće mijenja način na koji naučnici gledaju na „ugašene“ vulkane. Neki od njih možda uopšte nisu ugašeni, nego samo privremeno uspavani, što znači da bi u budućnosti mogli ponovo eruptirati.
„Mislim da moramo preispitati kako klasifikujemo ugašene vulkane“, kaže vulkanolog Razvan-Gabriel Popa sa ETH Zürich.
Kako su naučnici došli do otkrića
Istraživači su analizirali stene sa vulkana Metana i tražili cirkone, minerale koji nastaju u magmatskim komorama duboko ispod zemlje, a na površinu dospijevaju tokom erupcija.
Datiranjem više od 1.250 uzoraka, rekonstruisana je istorija vulkana duga oko 700.000 godina. Ispostavilo se da je između dva velika eruptivna perioda, umjesto mirovanja, i dalje postojala aktivna formacija magme.
„Kao gazirano piće“
Naučnici objašnjavaju da voda u magmi igra ključnu ulogu. Pod visokim pritiskom ona ostaje rastvorena, ali kako se magma približava površini, gas se oslobađa i mijenja njen sastav.
„To je kao otvaranje gaziranog pića“, kaže Popa. „Čim otvorimo bocu – gas izlazi.“
Kada se izgubi dovoljno gasa, magma postaje previše gusta da bi nastavila da se kreće prema površini, pa se proces erupcije može zaustaviti na duži period.
Šta ovo znači za budućnost
Stručnjaci smatraju da bi ovakva saznanja mogla pomoći u boljem razumijevanju i predviđanju vulkanskih erupcija. Ako se dokaže da i drugi vulkani imaju slične „uspavane“, ali aktivne faze, mnogi bi mogli biti ozbiljnija prijetnja nego što se danas misli.
„Postoje vulkani koji možda predstavljaju rizik, ali ih ne posmatramo kao aktivne jer dugo nisu eruptirali“, upozoravaju istraživači.