"Nema mnogo poslova u kojima možete biti morski vrtlar", kaže dr. Oliver Thomas iz organizacije Project Seagrass. Dok hoda pješčanom plažom Penrhyn u Velsu, on traži tragove morske trave koja je preživjela zimu.
Uzgoj livade u moru nije nimalo lak posao. Tokom prošlog stoljeća, oko 92% podvodnih sjedina oko Velike Britanije je uništeno. Ove livade su ključna mrijestilišta za ribu poput bakalara, čiste vodu, skladište ugljik i štite obalu od erozije. Njihova obnova je kolosalan izazov.
Sjetva pištoljima za silikon
Cilj projekta je zasaditi 10 hektara morske trave, što zahtijeva milione sjemenki prikupljenih ručno. Među volonterima je i 12-godišnja Annabelle Campbell-Priest, koja pedantno ubrizgava sjeme u pijesak koristeći pištolje za silikon i reciklirane tube.
"Može biti naporno, leđa me malo bole, ali uvijek se isplati kada znate da radite nešto dobro za okolinu", kaže Annabelle. Svaki kvadratni metar dobije oko 320 sjemenki.
Zašto je morska trava važna?
Oni koji su vidjeli netaknutu morsku livadu kažu da je to prizor koji se ne zaboravlja. "Tamo ima svega, riba, rakova, malih ajkula, jaja morskih puževa... gotovo sve morske vrste provedu dio svog života u morskoj travi", objašnjava istraživačica Bridget Patterson.
Ipak, ove biljke su osjetljive. Toplotni talasi, zagađenje, sidra brodova i oluje mogu uništiti cijele nove zasade u nekoliko dana. Čak i ptice poput brent gusaka ili morske gliste mogu uništiti trud naučnika prije nego što biljka pusti korijen.
Nauka i tradicija
Naučnici su proveli više od 70 eksperimenata kako bi otkrili idealnu dubinu i gustinu sadnje. Jedna od metoda nazvana je "zagrljaj morske trave", sađenje prstena odraslih biljaka oko mladih sjemenki kako bi ih zaštitili od jakih struja.
Inspiracija im je Nizozemska, gdje je bilo potrebno šest godina intenzivne sadnje prije velikog uspjeha. Nekada je morska trava bila dio industrije; sušila se i koristila za punjenje jastuka, izolaciju i krovove.
Vels je postao prva zemlja na svijetu sa nacionalnim akcionim planom za obnovu morske trave, s ciljem da do 2030. godine obnovi 250 hektara. "Ovo more koje danas slavimo može donijeti realne ekonomske koristi kroz ribolov i turizam. Sve je to međusobno povezano", zaključuju učesnici projekta.