Rusija je u četvrtak Ukrajinau i njene evropske saveznike nazvala “osovinom rata”, upozorivši da su planovi o raspoređivanju mirovnih snaga daleko od bilo čega što bi Moskva mogla prihvatiti kao osnovu za okončanje rata.
U prvim reakcijama nakon samita u Parizu, na kojem su ukrajinski saveznici postigli dogovor o ključnim sigurnosnim garancijama za Kijev, Moskva je te planove oštro okarakterisala kao “militarističke”, čime su, kako se ocjenjuje, dodatno umanjene nade u brzo primirje dok se rat približava četvrtoj godini.
Evropski lideri i američki posrednici ove sedmice su najavili da bi sigurnosne garancije za Ukrajinu uključivale mehanizam nadzora pod vodstvom Sjedinjene Američke Državea, kao i raspoređivanje evropskih multinacionalnih snaga u slučaju postizanja prekida vatre.
Rusija je na to reagovala prijetnjama. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da bi sve takve jedinice i infrastruktura bile tretirane kao legitimni vojni ciljevi.
“Svaka takva vojna formacija i objekti smatrat će se legitimnim ciljevima za ruske oružane snage”, navela je Zaharova u saopćenju.
Moskva je više puta ranije upozoravala da neće prihvatiti prisustvo trupa članica NATO-a u Ukrajini, uz poruku da bi se te snage mogle naći pod direktnim udarom ruske vojske.
Zaharova je dodatno zaoštrila retoriku, navodeći da “nove militarističke deklaracije takozvane Koalicije voljnih i kijevskog režima zajedno čine pravu osovinu rata”, ocijenivši planove evropskih saveznika kao “opasne” i “destruktivne”.
Prema izjavi o namjerama potpisanoj u Parizu, Velika Britanija, Francuska i druge evropske zemlje razmatraju raspoređivanje trupa u Ukrajinu nakon eventualnog primirja. Međutim, konkretni detalji o obimu i mandatu tih snaga zasad nisu objavljeni.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da još nije dobio “nedvosmislen” odgovor o tome kako bi saveznici reagovali u slučaju novog ruskog napada, prenosi Reuters.