Olujno nevrijeme koje je proteklih dana zahvatilo Sloveniju i Hrvatsku, na samoj je granici Bosne i Hercegovine.
Profesor historije i zemljopisa te mostarski meteorolog Zoran Zadro Feni je rekao kako se ponovo radi o veoma burnim vremenskim procesima.
Opasne oluje
Oni lokalno mogu donijeti po život opasne, jake razorne oluje, s velikim materijalnim štetama.
Izrazio je nadu da većih posljedica, kakve su bile proteklog puta, sada neće biti.
Zadro ističe da postoji mogućnost za lokalno nevrijeme u Hercegovini. Kaže da bi to uglavnom moglo biti danas ujutro i tokom dana, iako u blažem obliku.
Napominje da opreza nikada dosta. Naglašava da postoji određeni potencijal za lokalno nevrijeme.
"Ovo je klasična situacija u toplom dijelu godine koja se znala događati i mnogo ranije.
Ne bi se trebala dizati neka velika panika oko jakih oluja jer jakim olujama u ovom dijelu godine svjedočimo oduvijek. Ne samo mi, nego veliki dio Evrope.
Neke od najdestruktivnijih razornih oluja pogodile su Evropu daleke 1910. godine kada je nastradalo 1.200 ljudi", pojasnio je on.
Dodaje da su iste godine Njemačku i Austriju pogađala razorna tornada.
Sudar toplog i hladnog zraka
"Nije to ništa neuobičajeno, ali je jednako opasno. Takve oluje treba na vrijeme uočiti i pravovremeno upozoravati na njih.
One nastaju dolaskom osjetno hladnijeg zraka na toplu i vlažnu podlogu.
Kada dođe do sudara između vrlo toplog i osjetno hladnijeg zraka dolazi do stvaranja tih karakterističnih nakupina oblaka iz kojih znaju nastati razorne oluje, tuča, jaka grmljavina, a ponegdje i bujične poplave", podvukao je Zadro.
Kaže da se s prirodom ne možemo boriti i da smo protiv nje nemoćni.
Iako posljednjih dana neki govore da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem odigrale veliku ulogu u ekstremnim toplinskim valovima i olujama, Zadro smatra da je čovjek zanemariva karika u općoj promjeni klime na planeti Zemlji.
"Razornih oluja je oduvijek bilo, kao i požara i suša.
Na primjer, govoreći o požarima, 1871. godine zabilježen je jedan od najsmrtonosnijih požara u Sjevernoj Americi i općenito na planeti Zemlji koji je pogodio saveznu državu Wisconsin", rekao je on.
Kaže da je tada nastradalo oko 2.500 ljudi. Izgorjelo je na hiljade hektara šume.
"Jedan od najsmrtonosnijih šumskih požara pogodio je 1936. godine Euroaziju na ljeto, odnosno jednu rusku regiju. Izgorjelo je na desetine sela i preko 1.200 osoba je nastradalo.
Ako se u Rusiji to dogodilo, jasno je o kakvom je ekstremu riječ. Ovakve situacije imali smo oduvijek.
Ne događaju se nikakve nadnaravne klimatske promjene kakve nismo imali oduvijek", napomenuo je Zadro.
