Moždani udar se često smatra bolešću starijih, ali on je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta kod žena svih uzrasta. Problem je što se kod žena simptomi mogu razlikovati od tipičnih, zbog čega se udar nerijetko prepozna kasno, upozoravaju neurolozi.
Moždani udar nastaje kada dođe do prekida cirkulacije u mozgu, ili zbog začepljenja krvnog suda (ishemijski udar), ili zbog pucanja krvnog suda i krvarenja (hemoragijski udar).
Tipični simptomi moždanog udara kod muškaraca
Za razliku od žena, kod muškaraca se češće javljaju tzv. „klasični“ simptomi moždanog udara, koji se lakše prepoznaju i koji su dio standardnih kampanja za prepoznavanje moždanog udara.
To su prije svega:
Iznenadna slabost ili oduzetost jedne strane tijela
Najčešće su pogođeni lice, ruka ili noga na jednoj strani. Muškarac može primijetiti da ne može da podigne ruku, da mu ispadaju predmeti iz šake ili da vuče nogu pri hodu.
Asimetrija lica
Jedan ugao usana „pada“, osmijeh postaje nepravilan, a kapak može biti spušten.
Poremećaj govora
Govor postaje nerazgovijetan, usporen ili osoba ne može da izgovori jednostavne rečenice. Ponekad razumije govor, ali ne može da odgovori.
Naglo pogoršanje vida
Zamagljen vid, duple slike ili gubitak vida na jednom oku ili jednoj strani vidnog polja.
Gubitak ravnoteže i koordinacije
Iznenadna nestabilnost, vrtoglavica i teškoće u hodu bez jasnog razloga.
Iznenadna, jaka glavobolja
Posebno ako je drugačija od svih prethodnih i praćena mučninom ili povraćanjem.
U čemu je ključna razlika u odnosu na žene
Dok muškarci češće imaju ove jasne neurološke ispade (slabost jedne strane tijela, govor, lice), kod žena se moždani udar može ispoljiti i kroz nespecifične simptome poput jake iscrpljenosti, mučnine, bola u grudima, dezorijentacije ili opće slabosti, zbog čega se stanje ponekad kasnije prepozna.
Upravo zato je važno naglasiti da iznenadna promjena stanja, bilo neurološka, bilo „neobjašnjiva“ i nagla, zahtijeva hitnu reakciju, bez čekanja da simptomi prođu.
Simptomi moždanog udara kod žena mogu biti drugačiji
Kod muškaraca se najčešće javljaju klasični simptomi, dok žene često imaju i atipične znakove koji zbunjuju.
Tipični simptomi (kod oba pola)
- iznenadna slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge (najčešće jedne strane tijela)
- otežan ili nerazumljiv govor
- nagli problemi s vidom
- vrtoglavica i gubitak ravnoteže
- jaka, iznenadna glavobolja bez jasnog razloga
Simptomi koji su češći kod žena
- iznenadna zbunjenost i dezorijentacija
- neobjašnjiv, jak umor
- opća slabost cijelog tijela
- mučnina i povraćanje
- promjene u ponašanju
Upravo zbog ovih manje tipičnih simptoma, moždani udar kod žena se češće previdi ili se pripiše stresu, iscrpljenosti ili drugim stanjima.
Ishod moždanog udara je često teži kod žena
Žene češće doživljavaju moždani udar u starijoj dobi, ali i mlađe žene do 35 godina imaju povećan rizik. Kod njih je udar često teži, oporavak sporiji, a posljedice izraženije, uključujući gubitak samostalnosti.
Najčešći oblik kod žena je ishemijski moždani udar, koji nastaje zbog krvnog ugruška. Važan uzrok je fibrilacija atrija (nepravilan rad srca), koja značajno povećava rizik od ugrušaka.
Nakon menopauze opada zaštitna uloga estrogena, što povećava rizik od ateroskleroze i stvaranja tromba.
„Vrijeme je mozak“ – svaka minuta je presudna
Tokom moždanog udara mozak ostaje bez kiseonika, a moždane ćelije počinju da odumiru za samo nekoliko minuta. Procjene govore da se kod neliječenog udara svakog minuta izgubi oko 1,9 miliona neurona.
Brza reakcija je ključna jer postoje terapije koje mogu:
- rastvoriti ugrušak (tromboliza)
- mehanički ukloniti ugrušak (trombektomija)
Što se ranije primijene, veće su šanse za oporavak i manja trajna oštećenja.
Faktori rizika kod žena
Osim općih faktora (visok krvni pritisak, dijabetes, masnoće u krvi, gojaznost, pušenje), žene imaju i specifične rizike:
- trudnoća i period nakon porođaja
- preeklampsija (visok pritisak u trudnoći)
- hormonska kontracepcija
- hormonska terapija u menopauzi
- migrena s aurom
- autoimune bolesti
- depresija i hronični stres
Hormonalne promjene utiču na pojačano zgrušavanje krvi, što povećava rizik od moždanog udara.
Dodatni faktori rizika za moždani udar kod žena koje mnoge ne znaju
Stručnjaci upozoravaju da žene, osim općih zdravstvenih rizika, imaju i posebne, polno specifične faktore koji mogu značajno povećati vjerovatnoću moždanog udara.
Hormoni i reproduktivno zdravlje
- Rana menopauza (prirodna ili nakon operacije uklanjanja jajnika) povećava rizik, a što nastupi ranije, opasnost je veća.
- Hormonska kontracepcija koja sadrži estrogen povećava rizik, posebno kod žena koje puše, imaju visok pritisak, dijabetes ili migrenu s aurom.
- Hormonska terapija u menopauzi, posebno nakon 60. godine, može dodatno povećati rizik.
- Sama menopauza dovodi do pada estrogena, hormona koji štiti krvne sudove, pa raste učestalost ateroskleroze i hipertenzije.
Bolesti koje povećavaju rizik
Migrena s aurom povezana je s većim rizikom od ishemijskog moždanog udara, posebno kod mlađih žena.
Autoimune bolesti poput lupusa i reumatoidnog artritisa povećavaju rizik zbog hronične upale i poremećaja zgrušavanja krvi.
Fibrilacija atrija kod starijih žena nosi veći rizik nego kod muškaraca.
Nevidljivi, ali ozbiljni faktori rizika
Neurologija sve više upozorava na uticaj psihosocijalnih faktora koji se često zanemaruju:
Hronični stres
Dugotrajan stres dovodi do stalnog lučenja hormona stresa, što uzrokuje povišen krvni pritisak, poremećaj metabolizma i upalu krvnih sudova.
Nasilje u partnerskim odnosima
Može dovesti do povreda glave i vrata, prekida dotoka krvi u mozak, ali i hroničnog stresa, depresije i loše brige o zdravlju. Često ograničava i pristup zdravstvenoj zaštiti.
Socioekonomski uslovi
Niži prihodi, slabije obrazovanje i loši životni uslovi otežavaju zdravu ishranu, liječenje i redovne kontrole.
Slaba zdravstvena pismenost
Žene teže prepoznaju simptome, kasnije se javljaju ljekaru i slabije sprovode terapiju.
Stručnjaci naglašavaju da prevencija moždanog udara nije samo medicinsko pitanje, već i društveno i psihološko.
Može li se moždani udar spriječiti?
Procjene pokazuju da se više od 80% moždanih udara može spriječiti kontrolom faktora rizika.
Najvažnije mjere prevencije
- kontrola krvnog pritiska (najvažniji pojedinačni faktor)
- liječenje dijabetesa, masnoća u krvi i srčanih bolesti
- pravovremeno otkrivanje i terapija fibrilacije atrija
- prepoznavanje specifičnih ženskih rizika (trudnoća, hormoni, migrena s aurom)
Promjene načina života
- prestanak pušenja
- zdrava ishrana (voće, povrće, integralne žitarice, riba)
- manje soli i zasićenih masti
- redovna fizička aktivnost
- održavanje zdrave tjelesne težine
- ograničavanje alkohola
- upravljanje stresom
- liječenje hroničnih upala i briga o oralnom zdravlju
- vakcinacija protiv respiratornih infekcija
Rano prepoznavanje spašava život
Brzo reagovanje na prve simptome može spriječiti teške posljedice ili ponovljeni moždani udar. Stručnjaci poručuju: veliki dio rizika je pod našom kontrolom, a prevencija počinje mnogo prije pojave simptoma.