Uprkos brojnim globalnim dilemama, kao i nagomilanim unutrašnjim pitanjima u SAD, Bosni i Hercegovini se pružila izuzetna prilika da tokom predsjedničkog mandata Joea Bidena okupi progresivne snage i načini ključne korake ka euroatlantskim integracijama, ocijenio je u razgovoru za Fenu pred inauguraciju novog američkog predsjednika bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u i profesor na Burch univerzitetu Alija Kožljak.
Kožljak podsjeća da je novi predsjednik Biden to i najavio u sklopu svog obraćanja povodom obilježavanja 25. godišnjice Daytona, ističući da posao u BiH nije završen. U tom smislu, jasno je iskazao svoju namjeru da će zajedno sa međunarodnom zajednicom i narodom BiH raditi na tome kako bi ova država imala svjetliju budućnost i postala funkcionalnom.
Po njegovim riječima, navedenom ide u prilog i činjenica da će predsjednik Biden bez odlaganja raditi na revitalizaciji odnosa SAD sa NATO-om, koji su bili znatno ugroženi tokom Trumpovog mandata.
"Koliko se željno očekuju ovi potezi u Briselu, potvrđuje i to da će NATO, ubrzo nakon inauguracije Bajdena, održati samit u njegovu čast, te predstaviti NATO-ovu reformsku Agendu 2030. Njeno usvajanje tokom pomenutog samita će označiti konkretne korake ka novoj eri NATO-a, što pored ostalog podrazumijeva snažniju globalnu ulogu, jačanje kohezije i jedinstva Alijanse, te snaženje političkih veza sa Evropom. Pomenuti ciljevi nisu ostvarivi bez jakog angažovanja SAD, koje će se bez dileme obnoviti tokom Bajdenovog mandata. Samim tim, američki uticaj će biti konkretniji, te i američka podrška NATO aspirantima, kao što je BiH", rekao mje Kožljak.
Ovo u slučaju BiH, naglašava on, znači da će nova američka administracija, kroz implementaciju pomenute Agende, 'otupiti' oštricu preostalim skepticima po pitanju proširenja, odnosno preovladat će američki stav da BiH treba što prije postati članicom NATO-a.
"Znači, bez obzira na važnije prioritete, ovakvim pristupom će se jasno iskazati američki interes za proširenjem, što je dovoljna smjernica administraciji da poduzme neophodne aktivnosti da se to i ostvari. Treba imati na umu da za pomenuto nije neophodno da se predsjednik Bidenn direktno bavi Bosnom i Hercegovinom, iako će on to s vremena na vrijeme činiti, bavit će se dijelovi administracije zaduženi za ovo područje. Bavit će se ambasadori i druge diplomate SAD, posebno oni u Briselu i Sarajevu, koji će u skladu sa dobivenim smjernicama, striktno raditi na provođenju pomenute politike i ostvarenju postavljenog cilja. A vjerovatno će se baviti i specijalni izaslanik predsjednika SAD, kojeg će u nekoj narednoj fazi imenovati Biden i uputiti u BiH, gdje će sa novim visokim predstavnikom za BiH implementirati zajednički pristup SAD i EU za Bosnu i Hercegovinu", kaže Kožljak.
Nefunkcionalan sistem i konfuzna politička situacija u BiH se direktno dovode u vezu sa destruktivnom ulogom političkih lidera u procesima integracija.
" Zbog toga, jedno je sigurno – kao što će se otupiti oštrica evropskim skepticima, potisnuti će se i opstrukcije, koje su do sada bile na sceni. Takvo djelovanje će naići na veoma oštre kritike, sa jedinstvenim i jasnim zahtjevom SAD i EU za konstruktivnim akcijama. Jer, oni koji nisu konstruktivni, biće manje i relevantni, a relevantnost će se osnažiti širim krugom sagovornika, što će uključiti akademsku zajednicu, medije i civilno društvo, alternitiva koja mora rezultirati uspjehom. Svi potrebni zakonski preduslovi su već ispunjeni. Ključne političke odluke su već donesene, tako da je bespotrebno politiziranje ovog pitanja je izgubilo svaki smisao. Stoga, nema nikakve potrebe da se Predsjedništvo ili pak Vijeće ministara BiH bave tehničkim pitanjima, kao što je dostavljanje ANP-a (Programa reformi BiH). Za to je odluka već donesena, kao što je i odlučeno da BiH institucije trebaju učinite sve iz njihove nadležnosti, kako bi država što prije postala članicom NATO-a", rekao je Kožljak.
Na kraju je izrazio uvjerenje da su spremnost i odlučnost Bajdenove administracije, zajedničko američko-evropsko angažovanje, konstruktivne domaće snage, te već usvojene zakonske i političke odluke dovoljan preduslov da Bosna i Hercegovina postane članicom NATO-a upravo tokom mandata predsjednika Bidena.
