Slaviti se neće mnogo kada Norveški kralj Harald, najstariji monarh koji trenutno vlada u Evropi, napuni 89 godina kasnije ovog mjeseca.
Dvije višegeneracijske krize uzdrmale su kraljevsku instituciju, izazivajući pad njene popularnosti u anketama među Norvežanima i donoseći javnu pažnju koja daleko nadmašuje prethodne skandale, piše The Guardian.
Kraljev posinak, Marius Borg Høiby, koji je postao član kraljevske porodice kada se njegova majka Mette-Marit udala 2001. godine, trenutno se sudi u Oslu, optužen za 38 tačaka, uključujući silovanje četiri žene. Kronprinceza Mette-Marit, u međuvremenu, našla se pod intenzivnom javnom pažnjom zbog štetnih otkrića u Epsteinovim dosijeima o njenoj dugogodišnjoj vezi sa pokojnim seksualnim prestupnikom.
U utorak, prvog dana njegovog suđenja koje je privuklo veliku pažnju u Norveškoj, Høiby se izjasnio da nije kriv za najteže optužbe silovanja i porodičnog nasilja, ali je priznao djelimičnu krivicu – što je u norveškom zakonu dopušteno – za tešku tjelesnu povredu i nepažljivo ponašanje. Također je priznao manje optužbe, uključujući prebrzu vožnju.
Planirala napustiti zemlju
Kronprinceza je prvobitno planirala napustiti zemlju barem tokom dijela suđenja, ali je promijenila odluku nakon posljednje serije Epsteinovih dosijea, objavljenih prošlog petka od strane američkog Ministarstva pravde, koji su sadržavali gotovo 1.000 spominjanja nje. U jednom e-mailu iz 2012. godine pitala je Epsteina da li je “neprimjereno da majka predloži dvije gole žene koje nose dasku za surfanje za tapetu za moja 15-godišnja sinova?”
Otkrivanje detalja iz Epsteinovih dosijea izazvalo je oštru kritiku Mette-Marit, uključujući i od premijera Jonasa Gahr Størea, koji se složio s njenom izjavom da je pokazala “lošu procjenu” i pozvao je da pruži više informacija javnosti.
U petak je Mette-Marit putem saopštenja kraljevske kuće izrazila “najdublju žalost zbog mog prijateljstva s Jeffreyem Epsteinom” i izvinila se zbog “situacije u koju sam dovela kraljevsku porodicu, posebno kralja i kraljicu”.
Njen suprug, kronprinc Haakon, govoreći novinarima, rekao je da se “mnogo toga dešava odjednom” za njegovu porodicu. “Podržavamo Mariusa u situaciji u kojoj se nalazi, brinemo se o ostaloj djeci, i moram se brinuti i paziti na kronprincezu,” rekao je. “Srećom, ona se također brine o meni.”
Iako kralj i njegova supruga, kraljica Sonja, ostaju popularni među mnogim Norvežanima, status šire kraljevske porodice pretrpio je ozbiljan udarac. Ankete ovog tjedna, provedene od strane lista Aftenposten, pokazale su da je podrška monarhiji pala sa 72% u 2024. na 54% danas. Tri ankete ukupno su pokazale da skoro polovina stanovništva vjeruje da Mette-Marit više ne može postati kraljica kada Haakon stupi na prijestolje.
Još u decembru prošle godine, javnost je iskazala veliku podršku kronprincezi, koja boluje od plućne fibroze, kada je otkrila da će vjerovatno morati imati transplantaciju pluća. Sada, neke organizacije čije je ona kraljevska zaštitnica razmatraju prekid saradnje s njom.
Kjetil B. Alstadheim, politički urednik Aftenpostena, koji je ovaj tjedan napisao članak postavljajući pitanje: “Može li Mette-Marit postati kraljica nakon ovoga?”, rekao je da Epsteinova otkrića predstavljaju najveću prijetnju, jer za razliku od Høibyja – koji nije službeni član porodice – Mette-Marit ima centralnu ulogu u instituciji i njenoj budućnosti.
“Jednog dana bi trebala postati kraljica, što ovo čini mnogo težim,” rekao je. “Ostali su sporedne priče. Teške priče, ali sporedne. Ovo direktno pogađa porodicu.”
Odluka premijera Størea da komentariše postupke Mette-Marit bila je neviđena, rekao je. “Nisam pronašao nijedan raniji primjer da je premijer kritikovao člana kraljevske porodice na taj način.” Dodao je i da je Støreov zahtjev da ona pruži više informacija javnosti bio veoma neobičan. “Vrlo je jedinstveno da premijer govori članu kraljevske porodice šta da radi.”
Kraljevska porodica nije imuna na skandale: dolazak Mette-Marit u porodicu kao samohrane majke prije njenog braka s princom Haakonom 2001. izazvao je pažnju, a poslovne aktivnosti princeze Märthe Louise – sestre kronprinca – privukle su neželjenu pažnju nakon njenog braka s samoproklamovanim šamanom 2024. Međutim, dešavanja u posljednjim sedmicama imaju sasvim drugačiju težinu.
U utorak je održano glasanje
Način na koji kraljevska porodica riješi pitanje Epsteinovih dosijea bit će ključan za “način na koji će ih javnost gledati u sedmicama, mjesecima i godinama koje dolaze,” rekao je Alstadheim.
Uprkos očiglednom rastu republikanskog raspoloženja i neobičnoj intervenciji premijera, status monarhije među širim političkim krugovima u Norveškoj nije se promijenio. U čudnoj koincidenciji, u utorak je održano glasanje koje se odvija svake četiri godine u parlamentu o tome da li Norveška treba postati republika. Samo 26 poslanika glasalo je za ukidanje monarhije, nasuprot 141 koji su glasali za njen opstanak. Podrška je zapravo bila niža nego na posljednjem glasanju u junu 2022., kada je 35 poslanika glasalo za republiku. Za usvajanje mjere potrebna je dvotrećinska većina.
Alstadheim je rezultat pripisao želji poslanika da “na ovo gledaju na duži rok od trenutnog ciklusa vijesti.”
Norveška republikanska organizacija, Norge Som Republikk, tvrdila je da je glasanje trebalo odgoditi dok se ne saznaju više informacija o ponašanju majke i sina. “Sada moramo čekati barem još četiri godine,” rekao je njihov lider Craig Aaen-Stockdale.
Vilde Helljesen, novinarka državne televizije NRK, rekla je da mnogi Norvežani čekaju odgovore od Mette-Marit o punom obimu njenog odnosa s Epsteinom. “Rekla je da žali zbog kontakta s Epsteinom i da je trebala bolje istražiti njegovu prošlost i izviniti se zbog toga,” rekla je Helljesen. “Međutim, posljednji dosijei ostavili su nova pitanja bez odgovora.”
U praksi, dodala je, jedina osoba koja može davati i oduzimati kraljevske titule je kralj: “Sve dok je Mette-Marit supruga nasljednika prijestolja, jednog dana će biti kraljica – ili nositi titulu koju tada odluči kralj. To je formalnost.”