Christian Schmidt nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini.
Prema najavama, već u junu mogao bi se znati njegov nasljednik. Schmidt je izjavio da je odluka o povlačenju za njega bila teška. Na direktno pitanje njemačkog FAZ-a da su ga SAD u biti 'prisilile' da što prije da ostavku, Schmidt je odgovorio da je dobrovoljno pristao, u postojećim okolnostima, 'spriječiti da različiti stavovi predstavljaju rizik za Ured visokog predstavnika (OHR)'.
'Nismo stekli uslove da se OHR zatvori'
Bez obzira šta mislili o ulozi visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina nema uslove za brzo zatvaranje OHR-a, smatra politički analitičar Adnan Huskić.
'Ako pogledajte izjave američkog predstavnika na sjednici Vijeća sigurnosti oni su i tada govorili da su se uslovi za smanjeno prisustvo već stekli i da oni očekuju od narednog visokog predstavnika da djeluje u mnogo manjem opsegu. Međutim, nismo stekli uslove da se OHR zatvori, a nekoliko je pitanja na koja treba dati jasan odgovor. Šta kada imamo sporove između države i entiteta, poput slučaja 'Viaduct', gdje ste imali obaveze Republike Srpske koja ih ne ispunjava i pri tome se pravi šteta državi blokirajem računa BHANSA-e, rasprodajom imovine Centralne banke i slično, a što je deklarirani politički cilj političke garniture u RS. Dakle, imali ste situaciju koja se ne bi mogla riješiti bez visokog predstavnika', kaže Huskić.
Kao drugi primjer Huskić navodi i blokade u Parlamentu BiH, prije svega u Domu naroda. Podsjeća da se to ranije nazivalo antidejtonskim djelovanjem.
'Tada je visoki predstavnik reagovao kada se dešavala blokada institucija jer se time urušavao Dejtonski sporazum. Razumijevanje zakonodavnih organa bilo je takvo da se blokira rad države i urušava Dejton. Bez odgovora na ova pitanja, da li to uraditi kroz novu sudsku instancu nekog vrhovnog suda, da li, što mislim da bi trebalo biti pravac razmišljanja, uključivanjem mnogo više Evropske unije kao nama jedinog preostalog normativnog aktera i nekoga ko je realno strateški cilj države. Mislim da bi trebalo tražiti rješenja sa našim strateškim partnerima u Briselu', navodi Huskić.
Napominje kako ni Amerikanci nisu išli tako daleko da bi govorili o eventualnom zatvaranju OHR-a. Međutim, ističe da je problematično za BiH što su neslaganja nastala unutar Zapadne alijanse, između SAD i EU.
'Ukoliko se uruši ta vrsta legitimacije koju visoki predstavnik uživa odnosno određena podrška njegovom djelovanju unutar PIC-a, onda imamo ozbiljan problem. Jer, bez obzira koja osoba bude imenovana, ukoliko iza njega ne stoje države koje čine Vijeće za provedbu mira, imamo problem. Kada gledamo šta visoki predstavnik praktično predstavlja i ko daje legitimaciju ili težinu njegovim odlukama, onda je to određena koalicija unutar Vijeća za provedbu mira. Ukoliko se to raspadne, mislim da nema odgovora na pitanje u šta tačno ulazimo kao država, u jedan vrlo neizvjestan period', navodi Huskić.
Iz bh. entiteta RS sve su glasnije poruke da bi trebalo poništiti odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta pa čak i njegovog prethodnika Valentina Inzka.
Huskić kaže da svako ima pravo tražiti nešto, da je to legitmno, ali podsjeća da prisustvo Schmidta u BiH nije delegitimizirano.
Napominje kako u BiH imamo aktivnog visokog predstavnika jer predstavnici RS u institucijama BIH nisu htjeli ništa raditi.
'To je razlog zašto je morao nametnuti zakone o pasošu, zastavi... Imate optrukciju provedbe Dejtonskog sporazuma. Jasno je da su nakon aktivnog angažmana od vremena Miroslava Lajčaka pa naprijed, visoki predstavnici donosili odluke kojima su uglavnom anulirali prethodne odluke visokih predstavnika da ne bi stvarali pravni problem u BiH. Sve smjene su poništili, ali ako hoćete da mijenjate zakone ima put za to. Odete u Parlament BiH i usvojite taj zakon u onom tekstu u kojem ga je nametnuo visoki predstavnik i preuzimate nad njim vlasništvo, a onda ga mijenjate u skladu sa onom vrstom političke platforme oko koje se vladajuće stranke mogu dogovoriti', pojašnjava Huskić.
'SAD treba nekoga ko će to isporučiti'
Pitanje državne imovine jedno je od najosjetljivijih neriješenih pitanja u postdejtonskoj BiH. Ono je bilo tema i prilikom usvajanja Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Mnogi su mišljenja da je upravo državna imovina razlog Schmidtovog odlaska.
'Problem je ko kome smeta. Čini mi se da je problem Schmidta to što on nije osoba koja može na pravi način iznijeti pitanje rješavanja državne imovine što je trenutno u fokusu djelovanja SAD, tačnije trenutne administracije. Ne trebate tražiti treće, njima treba neko ko će moći isporučiti to, on to nije, iako su se dešavali razgovori i pripremio papir. On ne može biti taj koji će ga nametnuti niti se može usvojiti u Parlamentu. Mislim da Amerikanci traže osobu koja će samo kao protočni bojler propustiti tu priču oko državne imovine tako da se projekti poput Južne interkonekcije mogu prebaciti u implementacijsku fazu', zaključio je Huskić u razgovoru za Raport.