Izraelski predsjednik Isaac Herzog izjavio je da američki predsjednik Donald Trump “bez sumnje zaslužuje Nobelovu nagradu za mir”, nakon što su Izrael i Hamas postigli dogovor o prvoj fazi Trumpovog plana za Gazu — sporazumu o prekidu vatre i oslobađanju talaca koji bi mogao označiti kraj dvogodišnjeg rata na Bliskom istoku.
Dogovor je postignut tokom neizravnih pregovora u Egiptu, tačno dvije godine nakon napada Hamasa koji je pokrenuo izraelsku ofanzivu na Gazu. Prema izvorima, sporazum bi mogao biti potpisan već u četvrtak u Kairu.
Herzog je na platformi X poručio: “Ovo je jutro povijesnih i presudnih vijesti. U potpunosti podržavam postignuti sporazum i zahvaljujem predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu na njegovom izvanrednom vodstvu. Nema sumnje da za ovo zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. Ako nas posjeti, bit će dočekan s velikim poštovanjem i zahvalnošću izraelskog naroda.”
Dodao je da će dogovor “donijeti olakšanje obiteljima koje 733 dana nisu spavale” i otvoriti “novi horizont nade” za regiju.
Trumpova opsesija Nobelom
Trump već godinama javno tvrdi da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. Tokom sastanka s Netanyahuom u Bijeloj kući u februaru ove godine, izjavio je: “Nikada mi je neće dati. Zaslužujem je, ali mi je nikada neće dati.”
Američki predsjednik više je puta naglasio da je “okončao šest ratova” i potpisao “niz mirovnih sporazuma”. Kasnije je taj broj povećao na sedam, tvrdeći da “nijedan predsjednik nije učinio ništa slično”.
Više od deset osoba nominiralo je Trumpa za Nobelovu nagradu — među njima izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kambodžanski premijer Hun Manet, te političari iz SAD-a, Švedske, Norveške i Ukrajine.
Analitičari skeptični
Iako se Trumpov mirovni plan za Gazu navodi kao jedan od razloga nominacije, analitičari ne vjeruju da će mu to donijeti nagradu. Direktorica Instituta za istraživanje mira u Oslu, Nina Graeger, ističe da “Trump ne promiče zajedništvo među narodima”, kako nalaže oporuka Alfreda Nobela.
“Povukao je SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i Pariškog sporazuma o klimi, te pokrenuo trgovinski rat protiv starih saveznika. To nije baš ono što se smatra miroljubivom politikom”, kazala je Graeger.
Zamjenik predsjednika Norveškog Nobelovog odbora Asle Toje dodao je da Trumpova javna kampanja može čak i umanjiti njegove šanse: “Ovakvi pokušaji utjecaja imaju više negativan nego pozitivan učinak. Navikli smo raditi u zaključanoj sobi, bez pritisaka.”
Ko su favoriti za 2025.?
Ove godine nominirano je 338 kandidata — 244 pojedinca i 94 organizacije. Među favoritima su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, Julija Navalna, udovica ruskog opozicionara Alekseja Navalnog, te humanitarne organizacije poput Liječnika bez granica i sudanskih hitnih službi.
Neki analitičari smatraju da bi nagradu mogli dobiti i mirovni posrednici koji trenutno pregovaraju o pristupu humanitarnoj pomoći u kriznim regijama poput Sudana i Srednjoafričke Republike.
Historijski kontekst
Do sada su četiri američka predsjednika dobila Nobelovu nagradu za mir — Theodore Roosevelt, Woodrow Wilson, Jimmy Carter i Barack Obama. Obama ju je primio samo devet mjeseci nakon dolaska na vlast, “za izvanredne napore u jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima”.
Trump se na to često osvrtao s ironijom: “Dali su je Obami, a on nije ni znao za što. Bio je tamo 15 sekundi i dobio je Nobelovu nagradu. Ja je vjerojatno nikada neću dobiti.”
S obzirom na jučerašnji dogovor Izraela i Hamasa, te njegovu ulogu u posredovanju, postavlja se pitanje: hoće li Nobelov komitet ove godine zaista nagraditi Donalda Trumpa – ili će, kao što sam kaže, “nikada” ne dobiti ono što misli da zaslužuje?